Svet Vesti
Nauka

Prvi Put Otkrivena Drevna Ljudska DNA Sa Pećinskih Zidova — Novi Put Ka Povezivanju Autora Rock Arta

Prvi Put Otkrivena Drevna Ljudska DNA Sa Pećinskih Zidova — Novi Put Ka Povezivanju Autora Rock Arta
Pigment sampling at a claviform rock art figure in Tebellín, Spain. (Alberto Martínez Villa/Bossoms Mesa et al., Nat. Commun., 2026)

Međunarodni tim projekta First Art dokazao je da se ljudska DNK može — iako retko — sačuvati na zidovima pećina. Od 120 uzoraka sa 24 panela u 11 pećina, pet je dalo ljudsku DNK, a dva su sadržala isključivo ljudski genetski materijal; jedan uspešan nalaz povezan je sa zapadnim lovcima‑sakupljačima iz pećine Covarón. Nalaz naglašava važnost lokalnih uslova (npr. kalcitnih slojeva) i potrebu za daljim usavršavanjem metoda kako bi se povezao autorstvo pećinskog slikarstva sa genetskim profilima.

Pećinsko slikarstvo nas povezuje sa davnim precima na jedinstven i duboko ljudski način. Novi rad iz projekta First Art, objavljen u Nature Communications, pokazuje da se ljudska DNK ponekad može sačuvati direktno na zidovima pećina — otkriće koje otvara mogućnost direktnijeg povezivanja genetskih podataka sa autorima pećinskog slikarstva.

Prvi Put Otkrivena Drevna Ljudska DNA Sa Pećinskih Zidova — Novi Put Ka Povezivanju Autora Rock Arta
Rock art from the Cave of Altamira in Spain, which was analyzed in this study. (Matthias Meyer)

Glavni nalazi

Međunarodni tim je analizirao 24 panela u 11 pećina u Španiji i Portugalu. U okviru 120 uzoraka sa zidova, pet je dalo tragove ljudske DNK, od kojih su dva sadržala isključivo ljudski genetski materijal. Jedan od uspešnih uzoraka potiče iz pećine Covarón i genetski je povezan sa zapadnim lovcima‑sakupljačima tipičnim za Iberijsko poluostrvo.

Prvi Put Otkrivena Drevna Ljudska DNA Sa Pećinskih Zidova — Novi Put Ka Povezivanju Autora Rock Arta
The location of each site and the types of material sampled therein.(Bossoms Mesa et al.,Nat. Commun., 2026)

Većina pozitivnih nalaza poticala je iz neoslikanih kontrolnih površina, što pokazuje da je očuvanje DNK selektivno i često nepredvidivo. Takođe, sačuvana DNK u jednom uspešnom uzorku bila je vezana za sloj kalcita, što naglašava ulogu lokalnih geokemijskih uslova u očuvanju molekula.

Prvi Put Otkrivena Drevna Ljudska DNA Sa Pećinskih Zidova — Novi Put Ka Povezivanju Autora Rock Arta
The middle images show a representative type of rock art at each site, while the images on the exterior show the sampling methods used.(Bossoms Mesa et al.,Nat. Commun., 2026)

Metodologija i komplikacije

Tim je pored zidova analizirao i sedimente sa podova pećina i komad ptičje kosti natopljene okerom koji je verovatno korišćen kao airbrush. U tom uzorku nisu vraćeni drevni genetski signali, najverovatnije zbog kontaminacije savremenom ljudskom DNK ili prejakog fragmentisanja izvornog materijala.

Prvi Put Otkrivena Drevna Ljudska DNA Sa Pećinskih Zidova — Novi Put Ka Povezivanju Autora Rock Arta
Subscribe to ScienceAlert's free fact-checked newsletter

Interesantno, u jednom lokalitetu pronađena je i DNK kitova (sperm whale), što sugeriše upotrebu morskih resursa, mada autorima ostaje da razjasne tačan kontekst nalaza.

Prvi Put Otkrivena Drevna Ljudska DNA Sa Pećinskih Zidova — Novi Put Ka Povezivanju Autora Rock Arta
A calcite-crusted sample that was analyzed in this study.(Alba Bossoms Mesa)

"Iako ne možemo direktno povezati pronađene tragove drevne DNA sa samim stvaranjem pećinskog slikarstva, ovo je prvi dokaz da DNK može opstati na zidovima pećina hiljadama godina," kaže Alba Bossoms Mesa iz MPI‑EVA.

Šta ovo znači za budućnost istraživanja

Ovo otkriće otvara novu dimenziju u proučavanju pećinskog slikarstva: zidovi mogu predstavljati genetske arhive koje, uz pažljivu i minimalno invazivnu strategiju uzorkovanja, mogu pomoći da se odgovori na pitanja poput: ko je dotakao zid, iz kojih populacija su dolazili autori i koliko su duboko ljudi zalazili u pećinske sisteme.

Ipak, autori naglašavaju da je očuvanje DNK varijabilno i da su neophodna dalja usavršavanja metoda kako bi se povećala uspešnost dobijanja drevnih genetskih profila sa zidova i pigmenta.

"Sada znamo da su pećinski zidovi genetski arhivi prošlog ljudskog prisustva. Sledeći korak je testiranje više lokaliteta, stilova i tehnika, naročito otisaka ruku i figuralnog slikarstva, u pećinama sa povoljnim molekularnim uslovima," zaključuje Matthias Meyer.

Studija potvrđuje potencijal pristupa, ali i ukazuje na ograničenja: očuvanje je retko, kontaminacija predstavlja ozbiljan problem, a uspeh uveliko zavisi od lokalne geokemije (npr. prisustva kalcita) i rigoroznih laboratorijskih procedura.

Izvor: Nature Communications (studija objavljena u okviru projekta First Art).

Pomozite nam da budemo bolji.

Povezani članci

Popularno