Opsežan 254-strani izveštaj NASEM-a prikazuje značajan napredak u povezivanju talasa vrućine i obilnih padavina sa ljudskim uzrocima klimatskih promena, dok su atribucione procene za lokalne i kratkotrajne ekstremne pojave manje pouzdane. Autori pozivaju na standardizaciju metoda i bolje prikupljanje podataka, a izveštaj već utiče na pravne postupke protiv naftnih kompanija. Politička polemika ilustruje koliko su rezultati nauke sada važni van laboratorija.
Novi izveštaj NASEM-a: Jača veza između ekstremnih vremenskih pojava i klimatskih promena može ojačati tužbe protiv naftnih kompanija

Nacionalne akademije nauka SAD (NASEM) objavile su opsežan, 254-strani izveštaj o atribuciji ekstremnih vremenskih događaja i njihovih posledica, koji ukazuje na značajan napredak u povezanosti nekih vrsta ekstremnih pojava sa klimatskim promenama uzrokovanim ljudskim aktivnostima.
Ključni zaključci
Izveštaj, koji predstavlja ažuriranje procene iz 2016. godine, navodi da su naučnici danas znatno bolji u pridruživanju fenomena poput talasa vrućine i obilnih padavina promjenama klime, zahvaljujući napretku u modelima, satelitskim i radarskim podacima i novim statističkim metodama. Ipak, pouzdanost atribucije je niža za kratkotrajne i lokalne pojave, kao što su snažne pljuskove i tornada, jer globalni klimatski modeli često nemaju dovoljnu prostornu rezoluciju.
Šta je atribucija ekstremnih događaja?
Atribucija ekstremnih događaja (EEA) poredi verovatnoću i intenzitet konkretnog događaja u sadašnjem, "zagrejanom" klimatskom sistemu sa hipotetičkim kontrafaktualnim svetom bez zabeleženog porasta stakleničkih gasova. Time se može utvrditi u kojoj meri su ljudske emisije doprinele većoj učestalosti ili intenzitetu događaja.
Uticaji i ograničenja
Autori izveštaja ističu da su napreci značajni, ali nejednaki: dostupnost podataka i kvalitet opažanja variraju između regiona, pa su procene manje pouzdane u delovima sveta sa slabijim ili kratkim nizovima meteoroloških zapisa. Takođe, atribucija uticaja ekstremnih događaja (EEIA) — koja ispituje kako klimatske promene utiču na ljudske žrtve, zdravlje i ekonomske gubitke — je obećavajuća, ali još u razvoju.
„U proteklih deset godina postignut je značajan napredak, sa velikim unapređenjima metoda i modeliranja koja omogućavaju robusnije procene ekstremnih događaja“, rekao je James Hurrell, predsednik odbora koji je napisao izveštaj.
Pravni i politički odjek
Izveštaj bi mogao imati direktan značaj za pravne postupke: tužbe lokalnih vlasti i država protiv velikih naftnih i gasnih kompanija sve češće koriste rezultate atribucione nauke kao dokaz u zahtevanju odšteta za štete povezane sa klimatskim katastrofama. Primer je tužba okruga Multnomah u Oregonu, koji potražuje više od 51 milijardu dolara zbog doprinosa zagađenja nelagodnijem i smrtonosnijem talasu vrućine 2021. godine.
Izveštaj je izazvao i političke napetosti: republikanski zvaničnici su pre objavljivanja izrazili sumnju u pristrasnost autora i pozvali na transparentnost, dok su industrijski blogovi kritikovali pojedine članove panela. Na saveznom nivou, administracija i zakonodavci su zauzeli različite stavove, uključujući pokušaje da se ograniči mogućnost vođenja klimatskih parnica u sudovima.
Preporuke
Među preporukama je poziv na uspostavljanje zajedničkog okvira i standardizovanih procedura za studije atribucije, kako bi rezultati bili uporediviji i razumljiviji javnosti i donositeljima odluka. Takođe se naglašava potreba za boljim i dugoročnim prikupljanjem podataka širom sveta i daljim unapređenjem modela, naročito za lokalne i kratkotrajne ekstremne pojave.
Zaključak: Izveštaj NASEM-a potvrđuje značajan napredak u nauci o atribuciji, istovremeno ukazujući na važne praznine i političke tenzije koje prate primenu ovih saznanja u sudskim i javnim debatama.
Pomozite nam da budemo bolji.


































