Istraživanje u Nju Hempširu otkrilo je visoke koncentracije PFAS hemikalija u 144 analizirana jaja čmrlja, pri čemu je PFOS bio najzastupljeniji. Oko 26% jaja imalo je nivoe povezane sa štetnim efektima u drugim pticama. Pored PFAS-a, pronađeni su i PCB, DDT, dioksini, furani i BDE. Naučnici traže dodatno testiranje riba i ispitivanje potencialnih izvora zagađenja, uključujući bivšu fabriku Pak 2000.
PFAS U Jajima Čmrlja U Nju Hempširu Podižu Alarm Za Jezera I Ribe

Istraživanje u Nju Hempširu otkrilo je zabrinjavajuće nivoe PFAS hemikalija u jajima čmrlja, što ukazuje na šire zagađenje vodenih sistema i potencijalni rizik za ribe, druge životinje i ljude koji koriste ta jezera.
Rezultati i šta su naučnici našli
U studiji Loon Preservation Committee iz 2023. godine analizirano je 144 jaja čmrlja. Uzorci su pokazali prisustvo PFAS-ova, pri čemu je PFOS bio najzastupljeniji. Oko 26% uzoraka imalo je koncentracije PFOS-a koje su kod drugih ptica povezane sa štetnim efektima.
Pored PFAS-a, u jajima su detektovani i drugi zagađivači: PCB, pesticid DDT, dioksini i furani, kao i BDE. Očitavanja su se značajno razlikovala među jezerima — jezero Winnipesaukee našlo se među lokacijama sa najvišim koncentracijama.
Zašto se koriste jaja čmrlja?
Jaja čmrlja odražavaju opterećenje zagađivača koje nosi ženka i pokrivaju period od četiri do šest nedelja pre polaganja. Kao dugovečne ptice i vrhunski predatori u vodenim sistemima, čmrlji akumuliraju toksine tokom vremena pa služe kao osetljivi bioindikatori zdravlja sliva.
“Iznenadilo nas je koliko mnogo jezera i gde sve nalazimo povišene nivoe zagađivača,” — Tiffany Grade, biolog iz Loon Preservation Committee.
Implikacije po ljude i ekosisteme
Ako se PFAS i drugi zagađivači gomilaju u hranidbenim mrežama, to može uticati na ribe i druge vrste, ali i na ljude koji jedu lokalnu ribu, plivaju ili provode vreme na tim jezerima. Zbog ovoga naučnici pozivaju na prošireno testiranje riba kako bi se razjasnio prenos toksina kroz prehrambene lance.
Gde potražiti izvore zagađenja
Istraživači naglašavaju potrebu za identifikovanjem izvora PFAS kontaminacije. Jedna od lokacija pod većom pažnjom je bivša fabrika Pak 2000, označena kao Superfund lokacija i potencijalni izvor PFAS-a, čije je delovanje potrebno detaljnije ispitati u kontekstu uticaja na okolne ekosisteme.
Naredni koraci i praćenje
Kontinuirano praćenje pomoću nevitinih (neživotnih) jaja omogućava istraživačima da šire uzorkovanje bez dodatne štete po čmrlje. Stručnjaci pozivaju i na sistematsko testiranje riba u jezerima sa povišenim PFAS vrednostima, kao i na jaču saradnju regulatora i lokalnih zajednica oko čišćenja i prevencije dalje kontaminacije.
Kontekst populacije: Letnje brojanje pokazalo je blagi porast populacije čmrlja — 862 zabeležena jedinka prošle godine u odnosu na 844 u 2024. Ipak, oporavak ostaje ugrožen dok zagađenje i klimatske promene ostaju trajne pretnje.
Pomozite nam da budemo bolji.



























