Dron-šou zamenjuju vatromet kao popularniju i ekološkiju zabavu, ali stvaraju nove sigurnosne izazove. Cordell Bennigson iz R2 Wireless upozorava da zagušenje RF spektra otežava detekciju neovlašćenih dronova. Rešenje je unapređenje detekcijskih sistema korišćenjem AI i kombinacije senzora, uz koordinaciju na lokalnom i nacionalnom nivou.
Kad dronovi zamene vatromet: lepota, ekologija i sigurnosni rizici

Dron-šou programi sve češće zamenjuju tradicionalni vatromet na koncertima, sportskim događajima i proslavama Dana nezavisnosti u SAD i drugim zemljama, jer ih mnoge zajednice smatraju bezbednijim i ekološki prihvatljivijom opcijom. Međutim, kako nebo postaje sve gušće od letelica, stručnjaci za bezbednost upozoravaju na nove izazove — posebno oko detekcije neovlašćenih dronova u pretrpanom RF spektru.
Tehnologija postaje dostupnija — i problematičnija
Cordell Bennigson, direktor R2 Wireless za američke operacije i bivši oficir Marinskog korpusa, ističe da rastući broj komercijalnih i zabavnih dron-šoua jasno pokazuje koliko je tehnologija dostupna: to olakšava organizaciju spektakala, ali stvara i novu dimenziju bezbednosnog rizika.
„Sam dron-šou nije bezbednosni rizik, ali je indikator koliko su dronovi postali dostupni. Drugi deo slagalice je šta se dešava u zbrci i šumu punog RF spektra — svih bežičnih prenosa koji su prisutni,“ rekao je Bennigson.
Zašto je RF spektar problem?
RF spektar obuhvata bežične signale koje koriste mobilni telefoni, kontrolne stanice i dronovi. Tokom velikih događaja talasi su naročito „bučni“ zbog komunikacije između letelica i operatora, kao i zbog mnoštva gledalaca koji snimaju video. Po Bennigsonu, ta dodatna komunikacija otežava bezbednosnim timovima da uoče neovlašćeni dron koji se krije među legitimnim signalima.
Detekcija kao prva linija odbrane
„Detekcija je prva linija odbrane,“ kaže Bennigson. Umesto pokušaja da se smanje bežični prenosi — što on smatra nerealnim — rešenje leži u unapređenju sposobnosti za prepoznavanje i razdvajanje relevantnih signala od šuma. To uključuje kombinaciju tehnologija i senzora, a ne oslanjanje samo na jedan sistem.
Uloga veštačke inteligencije i radara
Bennigson navodi da veštačka inteligencija (AI) postaje ključna za brzo pretraživanje i analiziranje velike količine radio‑podataka i za prepoznavanje obrazaca koje bi ljudski operateri teško pratili u realnom vremenu. AI može pomoći da se brzo identifikuje neobičan radio‑profil koji ukazuje na neovlašćen ili zlonamerni dron.
Ipak, ni radar nije „čarobno rešenje“ — može otkriti objekte koji ne emituju poziciju, ali ima ograničenja u urbanim sredinama (zbog mogućeg ometanja drugih signala) i često teže detektuje nisko leteće FPV dronove. Zbog toga Bennigson naglašava da je radar samo jedan od elemenata šireg sistema nadzora.
Šta regulatorni organi i organizatori događaja treba da rade?
Kako dronski saobraćaj raste, potrebna je bolja koordinacija na svim nivoima — lokalnom, državnom i nacionalnom. To podrazumeva ulaganje u napredne sisteme detekcije (kombinacija radara, pasivnih RF senzora, vizuelnih sistema i AI analitike), jasno definisane procedure za reakciju i kontinuiranu obuku bezbednosnih timova.
„Ne možemo se oslanjati na to da će zlonamerni akteri prijaviti svoje prisustvo. Potrebni su nam sistemi koji ih mogu identifikovati“, zaključio je Bennigson.
Zaključak
Dron-šou nude atraktivnu i zeleniju alternativu vatrometu, ali sa sobom donose i nove bezbednosne izazove. Rešenje nije u ograničavanju bežične komunikacije, već u boljoj detekciji i kombinovanju tehnologija kako bi se rizici sveo na minimum — uz koordinisani odgovor vlasti i organizatora događaja.
Pomozite nam da budemo bolji.




























