Globalna potrošnja uglja dosegnula je 166,0 EJ u 2025. Proizvodnja električne energije iz uglja blago je opala na 10.511 TWh, dok je rast potrošnje podržan industrijskim upotrebama i snažnom potražnjom u Aziji. Kina i Indija zajedno čine skoro 70% svetske potrošnje, a obnovljivi izvori rastu znatno brže, što ukazuje na neujednačenu energetsku tranziciju.
Globalna Potrošnja Uglja Dostigla Rekord 2025. Iako Je Proizvodnja Struje Iz Uglja Opala

Globalna potrošnja uglja dosegnula je rekordnih 166,0 exajoula u 2025. godini, uprkos tome što je proizvodnja električne energije iz uglja blago opala. Podaci iz Statistical Review of World Energy pokazuju složenu sliku: rast potrošnje u apsolutnim brojkama istovremeno dokazuje i smanjenje udela uglja u ukupnom energetskom miksu.
Ključni podaci
Potrošnja uglja: 166,0 EJ (+0,7% u odnosu na 2024.)
Proizvodnja struje iz uglja: 10.511 TWh (‑0,3%)
Ukupna globalna ponuda energije: 600,3 EJ (+1,4%)
Udeo uglja u miksu: pao sa 27,9% na 27,7%
Zašto se brojke razlikuju?
Ugalj se ne koristi samo za proizvodnju električne energije — značajnu potražnju stvaraju i industrije poput proizvodnje čelika i cementa. Zato ukupna potrošnja može rasti i kada proizvodnja struje iz uglja opada. Dodatno, promene u kvalitetu uglja, efikasnosti postrojenja i zalihama utiču na statistiku.
Geografska koncentracija
Najupadljivija karakteristika tržišta je njegova koncentracija u Aziji. Azijsko-pacifički region potrošio je 138,1 EJ (83,2% globalnog totala). Kina sama troši 92,2 EJ (55,6%), dok Indija troši 23,1 EJ (13,9%). Zajedno, Kina i Indija čine gotovo 70% svetske potrošnje; dodavanjem Indonezije taj procenat se penje na skoro 73%.
Razlike između OECD i ne-OECD zemalja
Ne‑OECD zemlje činile su 85,2% globalne potrošnje uglja u 2025. Njihova potrošnja rasla je prosečno 1,9% godišnje tokom poslednje decenije, dok je u zemljama OECD-a bila prosečna godišnja stopa pada od 4,8%. Evropa je koristila samo 4,4% svetskog uglja, dok je udeo EU pao na 2,8%.
Ugao električne energije
Kina je proizvela 5.756 TWh struje iz uglja (‑1,1%), a Indija 1.464 TWh (‑3,0%). Zbog velikog udela tih zemalja u svetskoj proizvodnji struje iz uglja, relativno mali procentualni padovi u njima snažno utiču na globalni zbir. U Azijsko-pacifičkom regionu proizvodnja struje iz uglja opala je 1,2%, dok je Evropa smanjila proizvodnju još 3,4%.
Sjedinjene Države — kratkoročni skok unutar dugoročnog trenda
SAD su u 2025. zabeležile skok potrošnje uglja od 10,4% na 8,7 EJ, uz porast proizvodnje struje iz uglja od 13,1% (804 TWh) i rast domaće proizvodnje za 4,4%. U apsolutnim brojkama američki porast (oko 0,8 EJ) veći je od neto globalnog porasta (~0,7 EJ), ali SAD i dalje ostaju znatno ispod istorijskih maksimuma (potrošnja je ~62% niža nego 2005.).
Proizvodnja i trgovina
Globalna proizvodnja uglja bila je blizu rekorda na 180,8 EJ, praktično stabilna u 2025. Kina je povećala proizvodnju 1,7% i snabdevala 52,4% svetskog totala, dok su njeni uvozi pali 10,1% — što sugeriše zamenu uvoza domaćom proizvodnjom. Međunarodna trgovina ugljem pala je 3,1% na 35,3 EJ; izvozi Indonezije, SAD i Kolumbije pali su značajno.
Zaključak
Podaci za 2025. potvrđuju da tržište uglja više nije jedinstvena globalna priča: dok razvijene ekonomije smanjuju zavisnost od uglja, velika potražnja u Aziji održava ukupnu potrošnju na rekordnom nivou. Istovremeno, obnovljivi izvori rastu znatno brže, što ukazuje na kontinuiranu, ali nejednaku energetsku tranziciju.
Izvor: Statistical Review of World Energy; originalna verzija objavljena na Forbes.com.
Pomozite nam da budemo bolji.




























