Glavno: Oko 57% svetske električne energije i dalje potiče iz fosilnih goriva, prema analizi Pew Research Center-a zasnovanoj na podacima Ember-a. Udeo fosila je opao sa 65% u 2000. na 57% danas, dok vetar i solar zajedno čine 17% proizvodnje. Nuklearna energija je pala sa 17% na 9%. Glavni izazov je to što potražnja raste brže nego što se grade novi kapaciteti, pa fosilni izvori ostaju ključni za snabdevanje na zahtev.
Fosilna Goriva I dalje Čine 57% Svetske Električne Energije — Zašto Tradicionalni Izvori Ne Nestaju Brzo

Kada je Energy Institute u svom izveštaju Statistical Review of World Energy istakao da globalna električna mreža i dalje počiva na fosilnim gorivima, neki su bili iznenađeni. Novi pregled podataka koje je analizovao Pew Research Center, zasnovan na podacima organizacije Ember (partner Energy Institute-a), potvrđuje tu sliku: oko 57% svetske električne energije i dalje dolazi iz uglja, gasa i nafte.
Ključni podaci
Iako je udeo fosilnih goriva i dalje visok, on je opao sa 65% u 2000. godini na 57% danas. U isto vreme, Energy Institute procenjuje da u primarnoj potrošnji energije udeo uglja, gasa i nafte iznosi oko 86%, što se praktično nije promenilo u poslednjih 20 godina.
Obnovljivi izvori i nuklearna energija
Vetar i solar su zabeležili brz rast: prema podacima Ember-a, zajedno su činili oko 17% svetske proizvodnje električne energije prošle godine (naspram manje od 5% pre deset godina). Kada se na njih dodaju hidro, geotermalna i plimna energija, obnovljivi izvori su u zbiru imali veći udeo u proizvodnji električne energije od fosilnih goriva — zahvaljujući naročito velikom i dugotrajnom kapacitetu hidroenergije u mnogim zemljama.
Problematičan trend je pad udela nuklearne energije: sa oko 17% u 2000. na 9% prošle godine. Energy Institute i partneri ukazuju da je glavni izazov tempo rasta potražnje za električnom energijom, koji znatno premašuje tempo puštanja novih kapaciteta u rad — uključujući i brzorastuće solarne projekte.
Zašto fosilna goriva i dalje ostaju važna
Fosilni izvori su i dalje ključni jer mogu da proizvode električnu energiju „na zahtev“ — pružaju fleksibilnost i kontinuitet snabdevanja koju trenutno obnovljivi izvori često ne mogu samostalno da obezbede bez velikih ulaganja u skladištenje, upravljanje mrežom i dodatne kapacitete.
Pew Research Center naglašava da, iako je udeo fosilnih goriva opao proporcionalno, njihova upotreba u apsolutnim količinama i dalje raste zbog sve veće potražnje za električnom energijom.
Regionalne razlike
Kina je primer velike kontradikcije: najveće tržište za vetar i solar po instaliranim kapacitetima, a istovremeno najveći potrošač uglja i najveći graditelj novih termoelektrana na ugalj. S druge strane, Evropska unija je prošle godine imala veći udeo električne energije iz nefosilnih izvora nego iz fosilnih — Ember navodi oko 48% iz obnovljivih i drugih nefosilnih izvora, dok gas i ugalj zajedno čine oko 29%.
Šta sledi?
Zaključak iz dostupnih podataka je da tranzicija ka čistijoj energiji napreduje, ali nedovoljno brzo da bi zadovoljila rastuću potražnju bez oslanjanja na fosilna goriva. To naglašava potrebu za dodatnim ulaganjima u skladištenje energije, modernizaciju mreže, brzo skalirajuće obnovljive kapacitete, kao i niskougljenične, fleksibilne izvore (npr. nova nuklearna rešenja, vodonik, napredne baterije) kako bi se obezbedilo pouzdano i održivo snabdevanje.
Izvori: Pew Research Center (analiza podataka Ember-a), Energy Institute — Statistical Review of World Energy.
Pomozite nam da budemo bolji.




























