Studija u iScience ispitivala je zašto komarci više privlače neke ljude nego druge. Istraživači su testirali 119 volontera tri vrste komaraca u olfatometeru i otkrili da svaka vrsta preferira različite ljude. Analize VOC-ova i kožnog mikrobioma identifikovale su 246 bakterijskih taksona, među kojima su tri vrste bila povezane sa većom privlačnošću komarcima. Nalazi sugerišu potencijal za razvoj ciljnih repelenta i modifikaciju mikrobioma kože.
Zašto komarci više privlače neke ljude? Nova studija otkriva ulogu mirisa i mikrobioma

Mnogima su komarci samo naporna smetnja, ali zapravo su među najsmrtonosnijim životinjama na svetu jer prenose bolesti poput malarije, denga groznice i virusa Zapadnog Nila. Razumevanje zašto komarci više privlače neke ljude može pomoći u razvoju boljih repelenta i strategija zaštite.
U novoj studiji objavljenoj u iScience, istraživači sa Florida International University (FIU) testirali su 119 volontera iz Majamija pomoću olfatomera: učesnici su stavljali ruku u dugačak tube kroz koji su puštane tri vrste komaraca — Aedes aegypti, Aedes albopictus i Culex quinquefasciatus — kako bi se videlo koji insekti su privučeni kojim ljudima.
Ključni nalazi
Rezultati su pokazali da svaka vrsta komaraca ima sopstvene preferencije i da ne postoji univerzalno „privlačan“ tip osobe. Ae. aegypti je blago pokazao veću privlačnost prema muškarcima, dok druge dve vrste nisu imale jasnu polnu preferenciju. Neki učesnici su bili privlačniji jednoj vrsti, ali ne i svim trima — odnosno, komarci su birali različite ljude na osnovu svojih vrsta-specifičnih sklonosti.
Ispitivanja hlapljivih organskih spojeva (VOCs) prikupljenih sa kože pokazala su da se Ae. aegypti i Cx. quinquefasciatus često ponašaju tako da izbegavaju određene VOC-ove povezane s niskom privlačnošću, dok je Ae. albopictus više ciljao na određene „atraktivne“ mirisne komponente.
Uloga kožnog mikrobioma
Istraživači su identifikovali 246 bakterijskih taksona među učesnicima. Među njima su tri bakterije bile dosledno povezane s većom privlačnošću za komarce: Co. kefirresidentii, Cu. granulosum i Staphylococcus epidermidis. Autori navode da ti taksoni mogu signalizirati prisustvo domaćina koji komarcima deluje atraktivno.
„Otkriva se jasna veza između mikroba na koži i mirisa koji utiču na to kako komarci ciljaju pojedince,“ kažu autori istraživanja.
Praktične implikacije
Ovo otkriće otvara mogućnosti za ciljane pristupe smanjenju rizika od ujeda: od formulacija novih repelenta koji utiču na specifične VOC-ove do potencijalnih promena u sastavu kožnog mikrobioma kako bi ljudi postali manje atraktivni komarcima. Ipak, autori napominju da je potrebno još mnogo rada da bi se identifikovale tačne supstance i bezbedni načini njihove modifikacije.
Studija je objavljena u časopisu iScience. Dalja istraživanja će pomoći da se razjasni kako kombinacija mirisa i bakterija na koži određuje rizik od ujeda i prenosa bolesti.
Pomozite nam da budemo bolji.

























