Nigerija je pokrenula najveće proširenje vojske u poslednjih 50 godina: plan obuhvata dodatnih 28.000 vojnika, prelazak sa osam na 12 divizija i uspostavljanje novih komandnih štabova u najugroženijim regionima. Povećanje troškova odbrane (5,41 bilion naira, oko £3 milijarde) dolazi usred talasa otmica, napada ISWAP-a i krvavih sukoba oko zemlje koji su doprineli proceni od oko 10.000 poginulih u prve dve godine Tinubujevog mandata. Stručnjaci upozoravaju da bez sveobuhvatnih reformi upravljanja i pravosuđa vojne mere verovatno neće rešiti dublje uzroke krize.
Nigerija ulaže 3 milijarde funti i 28.000 vojnika — Tinubu najavljuje najveće proširenje vojske u 50 godina

Nigerija je najavila ambiciozan paket bezbednosnih mera vredan 5,41 bilion naira (oko £3 milijarde) koji uključuje povećanje vojske sa osam na 12 divizija i prijem dodatnih 28.000 vojnika. Cilj vlasti je suzbijanje talasa otmica, napada islamističkih frakcija i oružanih sukoba oko zemljišta koji su poslednjih godina sve češći.
Šta tačno predviđa plan
Prema saopštenju vojske, predviđeno je i osnivanje novih komandnih štabova u najugroženijim regionima, dok će nove divizije imati baze u Makurdiju, Ilorinu, Jalingu i Benin Sitiju. Vlada tvrdi da će povećanje ljudstva i modernizacija opreme ojačati sposobnost da se odgovori na napade pobunjeničkih i kriminalnih grupa.
Širi bezbednosni kontekst
Nigerija se suočava sa višestrukim bezbednosnim pretnjama: ISWAP (frakcija Islamske države u Zapadnoj Africi) i druge džihadističke grupe deluju u severoistočnim oblastima; na zapadu i u centralnim regionima aktivne su bande koje vrše masovne otmice zbog otkupnina; a na jugoistoku postoje separatistički pokreti. Pored toga, oružani sukobi zbog zemljišnih prava između pretežno hrišćanskih farmera i muslimanskih stočara doveli su do fatalnih incidenata u državama poput Kaduna.
Politika i međunarodni pritisak
Predsednik Bola Ahmed Tinubu predstavio je plan dok se suočava s pritiskom domaće javnosti pred predstojeće januarske izbore i porukama iz SAD, gde su pojedini političari, uključujući neke republikance, zahtevali jaču zaštitu ugroženih zajednica. Tinubujev kabinet optužio je Vašington za pojednostavljivanje kompleksnih lokalnih sukoba nastojeći da politički iskoristi versku dimenziju.
Analize i ograničenja
Podaci Štokholmskog instituta za međunarodnu bezbednost (SIPRI) pokazuju da su vojni izdaci Nigerije porasli 55% u realnim terminima u 2025. godini. Analitičari, uključujući istraživače iz ACLED-a, upozoravaju da same kinetičke mere i povećanje broja vojnika verovatno neće u potpunosti rešiti krizu koja ima duboke korene u upravljanju, korupciji i slabostima pravosudnog sistema.
Miriam Adah iz ACLED-a: "Ne možete staviti cenu na bezbednost, ali bez reformi upravljanja i pravosuđa vojne mere će imati ograničen efekat."
Procene ukazuju da je oko 10.000 ljudi izgubilo život tokom prve dve godine Tinubujevog mandata, dok se nasilje širi i van tradicionalnih žarišta — primer je masovna otmica nastavnika i učenika iz škole u saveznoj državi Oyo u maju.
Zaključak
Povećanje vojnog prisustva i budžeta može kratkoročno pojačati pritisak na naoružane grupe i poboljšati reagovanje na napade. Ipak, eksperti ističu da će za trajnije rešenje biti potrebne reforme u vojsci, borba protiv korupcije, jačanje pravosudnih institucija i strateški rad na smanjenju uzroka oružanih sukoba.
Pomozite nam da budemo bolji.




























