Svet Vesti
Conflict

Aman: Arabske i muslimanske delegacije optužuju Izrael za "eskalaciju" na Al-Aksi, upozoravaju na rizik verskog sukoba

Aman: Arabske i muslimanske delegacije optužuju Izrael za "eskalaciju" na Al-Aksi, upozoravaju na rizik verskog sukoba
A JEWISH man prays during a visit to the Temple Mount, in Jerusalem's Old City, earlier this month. (photo credit: Naama Stern/Reuters)

U Amanu su arapske i muslimanske delegacije osudile, kako tvrde, izraelsku "eskalaciju" u Jerusalimu, posebno oko džamije Al-Aksa i hrišćanskih svetih mesta. Optužili su Izrael za pokušaje promene statusa kvo, olakšavanje upada naseljenika, ograničavanje pristupa vernicima i ilegalne iskopine. Jordanski ministar Ayman Safadi upozorio je da bi mešanje u status kvo moglo izazvati verski sukob sa širokim posledicama. Delegacije su potvrdile da podržavaju Istočni Jerusalem kao prestonicu buduće palestinske države i hasemitsku kustodiju nad svetim mestima.

Arapski i muslimanski zvaničnici koji su se sastali u Amanu u sredu osudili su ono što su nazvali izraelskom "eskalacijom" u "okupiranom gradu Jerusalimu", naročito oko kompleksa džamije Al-Aksa i hrišćanskih svetih mesta, saopštilo je jordansko Ministarstvo spoljnih poslova.

Na sastanku su učestvovali ministri i delegacije iz Jordana, Tunisa, Alžira, Iraka, Katara, Saudijske Arabije, Somalije, Palestinske uprave, Indonezije, Turske, Pakistana, Malezije, Egipta i Maroka, kao i generalni sekretar Lige Arapskih Država. Svi su se saglasili da osude politike i mere koje, kako su naveli, imaju za cilj izmene "arapskog, islamskog i hrišćanskog identiteta" Jerusalima.

Optužbe i zahtevi

Učesnici su izneli niz optužbi prema kojima su se, između ostalog, dešavala sledeća kršenja: pokušaji izmene istorijskog i pravnog statusa kvo kompleksa Al-Aksa (smeštenog na Hramovnoj planini), nametanje vremenskog i prostornog razdvajanja, olakšavanje upada ekstremnih naseljenika i izraelskih zvaničnika, ograničavanje pristupa vernicima, napadi na vernike, ometanje rada Jerusalimskog vakufa i Odseka za pitanja Al-Akse, kao i izvođenje, kako su naveli, ilegalnih iskopina ispod i u okolini džamije.

Hiljade Jevreja su u poslednjim nedeljama, među kojima i ministar nacionalne bezbednosti Itamar Ben-Gvir, posetile Hramovnu planinu povodom posta Tiša BeAv. Prema dugogodišnjem statusu kvo, Jevrejima i hrišćanima je dozvoljeno da posećuju Hramovnu planinu, ali im je u većini slučajeva zabranjeno obavljanje molitvi na tom mestu; muslimanima su dozvoljene verske službe. Izraelska policija je prilikom Tiša BeAv privela desetine Jevreja zbog, kako je navedeno, kršenja pravila o molitvi.

Aman: Arabske i muslimanske delegacije optužuju Izrael za
Ultra-Orthodox Jews pray at the Temple Mount, in Jerusalem's Old City, May 14, 2026 (credit: YONATAN SINDEL/FLASH90)

Promene pravila i zabrinutosti

U januaru je Policija Izraela, prema izveštajima, ublažila neka ograničenja na molitvu Jevreja na Hramovnoj planini dozvolivši ulazak sa jednim štampanim molitvenim listićem pripremljenim unapred, dok su molitvenici i dalje zabranjeni. Jordanski ministar spoljnih poslova Ayman Safadi upozorio je da svako mešanje u status kvo predstavlja "konstantnu, opasnu pretnju" i da bi takvo mešanje moglo da izazove verski sukob sa posledicama koje bi se proširile širom muslimanskog sveta.

Hrišćanska svetilišta

Delegacije su takođe izrazile zabrinutost zbog, kako su naveli, ograničenja pristupa i mešanja u poslove hrišćanskih institucija u Jerusalimu. Kao primer su naveli privremena bezbednosna ograničenja pristupa Crkvi Svetog Groba uvedena u martu nakon incidenta sa fragmentom presretnute iranske rakete koji je pogodio krov crkve. Saopštenje je ukazalo i na incidente napada na hrišćanske vernike, uključujući slučajeve bacanja kamenja i pljuvanja; policija je nedavno uhapsila jednog odraslog i pet maloletnih lica zbog pljuvanja i napada na ulaz Manastira Svetog Jakova.

Stavovi i pozivi

Učesnici su ponovo potvrdili stav da je Istočni Jerusalem deo palestinske teritorije i da treba da bude prestonica buduće palestinske države, što smatraju ključnim za rešenje u dve države. Ministarski sastanak je takođe podržao nastavak hasemitske kustodije nad islamskim i hrišćanskim svetim mestima u Jerusalimu kao sredstvo očuvanja njihovog verskog i istorijskog identiteta. Delegacije su pozvale međunarodnu zajednicu da interveniše kako bi se, prema njihovim rečima, zaustavile "nelegitimne" izraelske akcije.

Citat: "Ovo je konstantna pretnja, opasna pretnja protiv koje nastojimo da se borimo svim raspoloživim sredstvima", rekao je Ayman Safadi za britanski list The Guardian.

Dogadjaji i optužbe opisani na sastanku odražavaju rastuće napetosti u Jerusalimu, a pozivi na međunarodnu reakciju ukazuju na zabrinutost da bi sukobi oko svetih mesta mogli da destabilizuju širi region.

Pomozite nam da budemo bolji.

Povezani članci

Popularno