Kineski test balističke rakete u julu, prvi takav u Pacifiku od septembra 2024, produbio je podele među pacifičkim državama i doveo u pitanje implementaciju Deklaracije o Okeanu Mira. Ministri spoljnih poslova nisu uspeli da se dogovore o zajedničkoj osudi, dok pojedinačni lideri izražavaju zabrinutost zbog rastuće militarizacije. Regionalni sporazumi i prisustvo velikih sila dodatno komplikuju mogućnost jedinstvenog odgovora.
Kineski test balističke rakete produbljuje podele u Pacifiku i dovodi u pitanje 'Okean Mira'

SUVA, Fidži, 11. avgust — Kineski test rakete sposobne za nošenje nuklearnog oružja prošlog meseca razotkrio je granice ambicije pacifičkih lidera da region sačuvaju kao "Okean Mira", izvan preseka velikih sila.
Julsko lansiranje, prvi poznati kineski balistički test u Pacifik od septembra 2024. godine, izvedeno je samo nekoliko sati nakon što su Fidži i Australija potpisali važan bezbednosni sporazum — prvi savez koji je Fidži ikada sklopio.
Više od mesec dana nakon lansiranja, ministri spoljnih poslova pacifičkih država nisu uspeli da se usaglase oko zajedničke izjave kojom bi osudili Peking, iako su pojedinačni lideri javno i privatno izrazili zabrinutost zbog sve izraženije militarizacije regiona.
Reakcije u regionu
"Test je potpuno neprikladan", rekao je na marginama sastanka u Suvi ministar spoljnih poslova Papua Nove Gvineje Justin Tkatchenko. Dodao je da je Kina obavestila Port Moresbi o nameri lansiranja, ali bez detalja o području pada rakete.
Kineska strana: Portparolka Ministarstva spoljnih poslova Mao Ning izjavila je da je lansiranje izvedeno "bezbedno" i pozvala druge zemlje da ne preuveličavaju događaj.
U proteklih godinu dana region beleži sve više vojnih aktivnosti: kineske pomorske operacije i vatrene vežbe u Tasmanijskom moru, vežbe savezničkih snaga SAD oko Guama i Havaja, te češće posete ratnih brodova u sklopu širenja bezbednosnih partnerstava.
Okean Mira i regionalna podela
U septembru 2025. pacifički lideri su usvojili Deklaraciju o Okeanu Mira, kojom su se obavezali da će štititi region i promovisati mir. Inicijativa je imala za cilj da pacifičke zemlje same definišu pristup bezbednosti, ali test rakete i novi bilateralni sporazumi pokazuju koliko je održavanje te vizije težak zadatak.
Za mnoge države bezbednosna partnerstva donose opipljive koristi — nadzor protiv ilegalnog ribolova, pomoć pri prirodnim katastrofama, policijska podrška i obuka. Međutim, kritičari upozoravaju da razgranavanje bilateralnih sporazuma može umanjiti uticaj malih država na korišćenje njihove teritorije, voda i infrastrukture.
Na sastanku u Suvi nije postignuta jedinstvena izjava: Kiribati i Nauru, koje su produbile veze sa Kinom od kada su promenile diplomatsko priznanje Tajvana (2019. i 2024.), nisu podržale predloženi tekst, rekao je zvaničnik upoznat sa razgovorima. Novozelandski ministar spoljnih poslova Winston Peters ukazao je na "spoljni uticaj" kao jedan od razloga neuspeha konsenzusa.
Šta sledi
Ministar spoljnih poslova Fidžija Sakiasi Ditoka priznaje da pacifičke države balansiraju između želje da izbegnu militarizaciju i potrebe za određenim bezbednosnim kapacitetima. Fidži je prošlog meseca po prvi put učestvovalo u američkim vojnim vežbama RIMPAC.
Pacifički lideri sastaju se za tri nedelje u Palauu na samitu Foruma ostrvskih država Pacifika, gde će pitanje lansiranja rakete i regionalne jedinstvenosti ponovo biti visoko na dnevnom redu.
Kontext: U regionu su aktivne i druge bezbednosne inicijative, uključujući AUKUS i bilateralne sporazume, što dodatno komplikuje geopolitiku Pacifika.
Pomozite nam da budemo bolji.




























