Veliko ispitivanje pokazalo je da metoda Otvoreni dijalog — koja uključuje članove porodice i bliske osobe u mrežne sastanke — trostruko smanjuje verovatnoću psihijatrijske hospitalizacije i skraćuje trajanje boravka kada je hospitalizacija neophodna. Studija je obuhvatila 500 pacijenata u pet NHS trust oblasti i ukazala na poboljšanja u subjektivnoj dobrobiti i oporavku. Stručnjaci napominju da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se potvrdilo da su koristi direktno posledica same metode, a ne dodatnih resursa.
Novo istraživanje: Uključivanje porodice u lečenje tri puta smanjuje psihijatrijske hospitalizacije
Dr Nihad Fathi said the treatment, which involved his wife Farah, had saved his life [BBC]
Veliko kliničko ispitivanje pokazalo je da metoda Otvoreni dijalog — koja u lečenje uključuje članove porodice i bliske osobe — može značajno smanjiti verovatnoću psihijatrijske hospitalizacije i, kada je hospitalizacija neophodna, skratiti trajanje boravka pacijenata.
Studija i ključni nalazi
Istraživanje koje je vodio University College London obuhvatilo je 500 pacijenata koji su se obratili službama mentalnog zdravlja u kriznim situacijama u pet NHS trust oblasti. Učesnici su nasumično raspoređeni u dve grupe: jedna je primala pristup Otvorenog dijaloga, a druga standardnu, uobičajenu negu.
Glavni nalazi su bili:
- Pacijenti u grupi Otvorenog dijaloga imali su tri puta manju verovatnoću da budu primljeni u psihijatrijsku bolnicu.
- Ako je hospitalizacija bila potrebna, prosečno vreme provedenо u bolnici bilo je upola kraće nego u grupi koja je primala uobičajenu negu.
- Nije uočena značajna razlika u stopi relapsa između dve grupe.
- Pacijenti koji su prošli kroz Otvoreni dijalog prijavili su bolje ocene sopstvenog osećanja dobrobiti i napretka u oporavku.
Šta je Otvoreni dijalog?
Otvoreni dijalog nastao je 1980-ih u Finskoj i danas se primenjuje u više od 20 zemalja. Suština je u tome da pacijent redovno učestvuje u "mrežnim sastancima" na kojima su, pored dvoje stalnih praktičara, prisutni i članovi porodice, prijatelji, komšije ili kolege. Sastanci su usmereni na ono što pacijent smatra prioritetom, podrazumevaju razgovor u krugu i nastoje da dugoročno uključe mrežu podrške u proces oporavka.
Under the Open Dialogue approach patients see the same clinicians and there is a focus on their own priorities [BBC]
Iskustvo pacijenta
Dr Nihad Fathi kaže da mu je ovaj pristup pomogao u trenucima kada su se tokom pandemije Covid‑19 nagomilali problemi i izazvali snažnu anksioznost i osećaj bezvrednosti. Njegova supruga Farah opisuje kako je bilo uplašena, ali i olakšana kada su postojala profesionalna lica koja su uključivala porodicu u razgovor i plan lečenja.
"Bilo je toliko pritiska, stresa", rekao je Nihad. "Uhvatio sam sebe kao izgubljeno dete i nisam znao šta se dešava u mojoj glavi."
Mišljenja stručnjaka i implikacije
Dr Russell Razzaque, klinički vođa ispitivanja, ističe da bi smanjenje broja i dužine hospitalizacija moglo doneti velike uštede za zdravstveni sistem jer su bolnički kreveti najskuplji deo nege. Dr Sameer Jauhar upozorava da dobijeni benefiti mogu delom biti rezultat dodatnih resursa uloženih u trial i da je potrebno više istraživanja kako bi se odvojio efekat same metode od efekta većeg finansiranja i osoblja.
Šta ovo znači za pacijente
Rezultati ukazuju da Otvoreni dijalog može unaprediti subjektivni osećaj dobrobiti i smanjiti potrebu za skupim hospitalizacijama, ali ne eliminišu rizik od relapsa. Potrebna su dalje istraživanja i dugoročna praćenja da bi se potpuno ocenila efikasnost i održivost pristupa u različitim zdravstvenim sistemima.
Podrška i pomoć
Ako se osećate u psihičkoj krizi ili imate suicidalne misli, potražite hitnu pomoć u svojoj zemlji. U Ujedinjenom Kraljevstvu, na primer, informacije i podršku možete potražiti putem BBC Action Line i lokalnih zdravstvenih servisa. Ako niste u UK, obratite se lokalnim službama hitne pomoći ili linijama za mentalno zdravlje.
Pomozite nam da budemo bolji.
