Otkriveni slučaj H5N1 kod dugonogog morskog lava u Južnoj Australiji izazvao je zabrinutost da bi virus mogao brzo da se proširi kroz gusto naseljene kolonije morskih sisara. Australski morski lavovi su posebno ugroženi zbog male populacije (oko 12.000 jedinki). Stručnjaci ističu potrebu za pojačanim nadzorom, brzim testiranjem i razmatranjem ciljane vakcinacije za prioritetne vrste kako bi se umanjio rizik od masovnih gubitaka.
Upozorenje: H5N1 Otkriven Kod Morskog Lava — Preti Katasrofa Za Australske Morske Lavove
Photo Credit: iStock
Otkriveni slučaj H5N1 ptičjeg gripa kod dugonogog morskog lava u Južnoj Australiji podigao je uzbunu među naučnicima: virus bi se mogao brzo proširiti kroz gusto naseljene kolonije foka i morskih lavova, što predstavlja ozbiljnu pretnju za ugrožene populacije.
Šta se desilo
Prvi potvrđeni slučaj H5N1 kod kopnenog sisara u Australiji nastao je nakon testiranja lešine dugonogog morskog lava pronađene u Beachportu na Limestone Coast, izveštava The Guardian. Vlasti takođe ispituju drugi sličan slučaj sa ostrva The Pages, blizu Kangaroo Islanda.
Zašto je zabrinjavajuće
Australski morski lavovi broje otprilike 12.000 jedinki — prema nekim procenama manje od 10.000 — i oko tri četvrtine populacije živi u Južnoj Australiji. John Woinarski, stručnjak za sisare sa Charles Darwin University, upozorava: „Klanica bi mogla biti značajna i predstavljati ozbiljan udarac za konzervaciju. Bojim se za australske morske lavove posebno zbog malog broja primeraka.“
Iskustva iz inostranstva
Podaci iz drugih regiona pojačavaju zabrinutost: više od 17.000 mladunaca južnih slonovskih foka stradalo je u Argentini 2023. godine, dok su dron-snimci otkrili preko 13.000 mrtvih mladunaca na Heard Islandu tokom 2025–2026. Takvi primeri pokazuju da virus može izazvati masovna pomorstva u kolonijama morskih sisara.
Mogući uticaji na ekosistem i mere
Morski lavovi su važan deo priobalnih ekosistema od kojih zavise lokalne zajednice; veliki gubici mogu biti znak dubokog ekološkog stresa. Južna Australija se već suočava sa pritiscima, kao što su cvetanje algi i smanjeni izvori hrane, pa oslabljenim životinjama pretnja predstavlja još veći rizik.
Zvaničnici razmatraju niz mera: pojačan nadzor i testiranje oko kolonija, brzo odgovaranje na zaražene jedinke i istraživanje mogućnosti ciljane vakcinacije za prioritetne ugrožene sisare — iako trenutno ne postoji registrovana vakcina za sisare protiv H5N1. Južnoavstralska vlada posebno ispituje opcije za lokacije kao što je Seal Bay na Kangaroo Islandu.
„Kada sisari počnu da se inficiraju, verovatno je da će doći do prenosa među sisarima, što omogućava brže širenje unutar vrste,“ kaže dr Rachael Gray iz School of Veterinary Science, University of Sydney.
Kako dalje
Stručnjaci ističu da su nadzor, brzo testiranje i koordinisane mere zaštite oko kolonija ključni za smanjivanje širenja. Organizacije poput Australian Marine Conservation Society pozivaju na povećanje finansiranja za ublažavanje drugih pritisaka — npr. uticaja ribolova — kako bi životinje bile otpornije na novu pretnju.
Napomena: Podaci o masovnim smrtnostima u Argentini i na Heard Islandu podsećaju da je reč o globalnom problemu sa realnim posledicama za očuvanje vrsta.
Pomozite nam da budemo bolji.
