Sažetak: Istraživači sa Aarhus University otkrili su da kljov narvala sadrži dve suprotne spirale: spoljašnji cementum se uvija ulevo, a unutrašnji dentin udesno. Ova arhitektura stvara protivtorziju koja uravnotežuje napone i omogućava kljovu da naraste do ~3 m bez lomljenja. Skeniranja visokog rezolucije i mehanička ispitivanja (uzorki iz Grenlanda, sinkrotroni i CT) otkrili su i podatke važni za ekologiju i moguće tehnološke primene.
Dvostruka Spirala U Kljovu Narvala Otkriva Tajnu Njegove Snage

Za vekove je kljov narvala inspirisao mitove i stručna pitanja: u Srednjem veku su ga prodavali kao "rog jednoroga", a danas istraživači otkrivaju njegovu izuzetno sofisticiranu unutrašnju arhitekturu. Novo istraživanje vodi tim sa Aarhus University i objavljeno je u Nature Communications (avgust 2026), otkrivajući da kljov krije dve suprotne spirale koje zajedno rešavaju problem mehaničke stabilnosti.
Kako su došli do otkrića
Tim je analizirao uzorke obezbeđene od groenlandskih inuit lovaca i Greenland Institute of Natural Resources. Koristili su napredne tehnike snimanja: visokoperformantne sinkrotrone u Švedskoj, Švajcarskoj i Francuskoj, kao i CT tomografiju celih lobanja i kljova. Tomografija je omogućila mapiranje sitnih kolagenskih vlakana i nanostrukture u dentinu i cementumu.
Šta su otkrili
Skenovi su pokazali neočekivanu arhitekturu: spoljašnji sloj kljova (cementum) tvori levoruku spiralu, dok se unutrašnja srž (dentin) uvija u suprotnom smeru — desnoruko. Na spoju ova dva sloja kolagenska vlakna se raspoređuju paralelno uzduž kljova, stvarajući protivtorziju (counter-torque) koja uravnotežuje unutrašnje napone i pomaže kljovu da raste dug i ravan bez loma.
Mehanička svojstva
Laboratorijska ispitivanja pokazala su da uzdužni preseci kljova budu oko 60% krutiji od poprečних preseka. Kombinacija kolagenskih vlakana i rasporeda kalcijumskih nanočestica u suprotnim smerovima daje optimalan balans između fleksibilnosti i čvrstine – kljov se može blago savijati pod opterećenjem, a da se ne polomi.
Biološki i ekološki značaj
Kljov narvala je u stvari produženi levi očnjak bez gleđi koji može narasti do ~3 m (do 10 ft), dok sam narval dostiže oko ~5 m (do 17 ft). Godišnji slojevi kljova, slični godovima drveta, čuvaju hemijske tragove koji omogućavaju rekonstrukciju promena u ishrani, izloženosti metalu merkuriju i nekih aspekata arktičkih klimatskih promena tokom decenija.
Moguće funkcije kljova
Iako kljov najčešće imaju mužjaci i veruje se da služe u seksualnom izboru i uspostavljanju hijerarhije, snimci dronova pokazali su i da narvali koriste kljove za bodenje riba. Postoje dokazi i da kljov funkcioniše kao senzorno tkivo sa milionima nervnih završetaka, što mu daje potencijalnu ulogu u opažanju okoline.
Primena u tehnologiji
Otkriće dvostruke spiralne arhitekture može inspirisati nove dizajne u građevinarstvu i medicini — već se koriste suprotstavljene spirale u tornjevima vetroturbina i skakačkim šipkama, a prirodna rešenja često ukazuju na efikasne i elegantne tehnike za kombinovanje čvrstine i fleksibilnosti.
Zaključak: Kljov narvala nije samo biološka kuriozitet; to je složena, genetski programirana struktura koja već decenijama čuva podatke o životu arktičkih sisara i nudi inspiraciju za ljudske inženjerske probleme.
Pomozite nam da budemo bolji.


























