Phoenix je 2020. pokrenuo Cool Pavement Program i testirao reflektujuće premaze poput CoolSeal kako bi smanjio grejanje kolovoza. Površinske temperature su pale za oko 12°F (≈6,7°C) u podne i 10,5°F (≈5,8°C) popodne, a temperatura ispod asfalta za ~4,8°F (≈2,7°C). Međutim, vazduh neposredno iznad tretiranih površina bio je topliji za ~5,5°F (≈3,1°C), što povećava toplotni stres za pešake; noću je atmosfera oko 0,5°F (≈0,3°C) hladnija. Odluke o primeni zahtevaju balansiranje koristi za infrastrukturu i uticaja na ljude.
Arizona Hladi Kolovoz Reflektujućim Premazima — Ali Vazduh Iznad Puta Postaje Topliji

Klimatske promene već menjaju život u pustinjskim gradovima poput Phoenixa, gde su letnje temperature izuzetno visoke. Da bi smanjili opterećenje na infrastrukturu i ublažili efekat toplotnog ostrva, vlasti Phoenixa su zajedno sa Arizona State University pokrenule Cool Pavement Program 2020. godine i testirale reflektujuće premaze poput CoolSeal.
Kako funkcionišu „cool pavements”
Reflektujući premazi smanjuju količinu sunčevog zračenja koje asfalt upija, pa se površine manje greju tokom dana. To usporava degradaciju kolovoza i smanjuje emisiju toplote tokom noći — ali energija koju premaz ne upije ne nestaje: ona se reflektuje u okolni vazduh.
Rezultati merenja
Testovi su pokazali sledeće promene u temperaturama:
- Površinske temperature su u podne i tokom popodneva bile niže za oko 12°F (≈6,7°C) odnosno 10,5°F (≈5,8°C) na tretiranim površinama u odnosu na neobrađene.
- Temperatura ispod površine bila je u proseku niža za 4,8°F (≈2,7°C), što usporava habanje i produžava vek kolovoza.
- Ipak, temperatura vazduha neposredno iznad tretiranih površina porasla je za oko 5,5°F (≈3,1°C), što povećava toplotni stres za pešake tokom dana.
- Nakon zalaska sunca, vazduh na visini od oko šest stopa (≈1,8 m) iznad tretiranih površina bio je u proseku 0,5°F (≈0,3°C) hladniji, što ukazuje na smanjenje noćnog efekta toplotnog ostrva.
Šta to znači za ljude i gradove
Efekat je dvosmeran: tretirani kolovozi manje akumuliraju toplotu i sporije se kvare, ali reflektovana energija podiže temperaturu vazduha na nivou pešačke zone, povećavajući osećaj vrućine i rizik od toplotnog stresa. To je posebno problematično u gradovima gde je kretanje pešaka neophodno i gde nema dovoljno hlada ili hladnih utočišta.
Urbanisti i donosici odluka moraju da procene da li je ovaj kompromis prihvatljiv: za automobile i infrastrukturu koristi su jasne, ali za pešake i javno zdravlje može biti nepovoljno. Moguća rešenja uključuju kombinovanje reflektivnih premaza sa drvoredom, hladovinom, vodnim elementima ili drugim merama koje poboljšavaju termalni komfor ljudi umesto da se oslanjaju samo na refleksiju površina.
Zaključak: Reflektujući premazi smanjuju temperaturu kolovoza i noćni efekat toplotnog ostrva, ali zato zagrevaju vazduh neposredno iznad površine tokom dana. Potrebna je sveobuhvatna procena uticaja na ljude pre široke primene takvih rešenja.
Pomozite nam da budemo bolji.




























