Švajcarski projekat "Keep It Wool" testira vunene prekrivače na glečeru Tsanfleuron kao biorazgradivu alternativu sintetičkim ceradama. Dva prototipa pokrila su oko 200 m² i tokom leta su pokazala sličnu efikasnost u usporavanju topljenja kao i konvencionalni geotekstil. Projekat koristi vunu koja se godišnje u značajnim količinama odbacuje (40–70%), a rezultati ukazuju na dobru izdržljivost materijala. Ipak, naučnici upozoravaju da to nije rešenje za klimatske promene, naročito jer je zaštićeno tek oko 0,02% glečerske površine.
Mogu li ovce spasiti glečere? Švajcarski naučnici testiraju vunene prekrivače

LES DIABLERETS, Švajcarska, 3. septembar — Dok se švajcarski glečeri sve brže povlače, istraživači u Alpima testiraju neočekivanu alternativu plastikama: ovčju vunu. Projekat "Keep It Wool", koji vode Summit Foundation i Univerzitet u Lozani, postavio je vunene prekrivače na glečer Tsanfleuron kako bi proverio da li prirodni i biorazgradivi materijal može usporiti topljenje leda.
Godinama se tokom leta na delove leda postavljaju sintetičke cerade i geotekstili koji odbijaju sunčevu svetlost i smanjuju apsorpciju toplote. Međutim, takvi materijali su najčešće plastični i mogu otpuštati zagađujuće mikrofibre.
Timotee Steiner, menadžer projekta, kaže da tim želi da ispita biorazgradivu alternativu i da pronađe korisnu primenu za domaću vunu — od koje se, prema procenama, godišnje odbacuje između 40 i 70% u Švajcarskoj.
U junu su na oko 200 m² glečera Tsanfleuron postavljena dva prototipa vunenih pokrivača koje je proizvela švajcarska firma Fisolan. Tokom leta istraživači su upoređivali performanse vunenih prekrivača sa konvencionalnim sintetičkim geotekstilom, prateći promene svake dve nedelje.
Rani rezultati su premašili očekivanja: prema izmerenom nivou topljenja, vuneni pokrivači su ograničavali gubitak leda u obimu sličnom sintetičkim ceradama. Niklaus Saegesser iz Fisolana priznao je da ga je iznenadila izdržljivost materijala:
"Mislio sam da neće biti dovoljno stabilan."
Student Elliot Gaffiot, jedan od autora inicijalne ideje, rekao je:
"Sada imamo rezultat koji možemo da vidimo i dodirnemo. Funkcionisalo je neverovatno dobro."
Ipak, stručnjaci i finansijeri projekta jasno naglašavaju da vuneni pokrivači nisu zamena za borbu protiv klimatskih promena. Samo oko 0,02% švajcarske glečerske površine trenutno je zaštićeno pokrivačima, što ukazuje na ograničenu primenljivost u velikom obimu.
Rekordne letnje temperature ove godine otopile su sneg znatno ranije nego obično, što pojačava rizik od većih odrona i poplava — događaja koji su nedavno doveli do razaranja sela Blatten 2025. i do katastrofalnih poplava u Himalajima. Stručnjaci podsećaju da je dugoročno rešenje smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte, naročito fosilnih goriva.
Zaključak: vuneni prekrivači su obećavajuća, biorazgradiva alternativa za lokalnu zaštitu glečera i efikasan način ponovne upotrebe otpada od vune, ali njihova skalabilnost, troškovi i dugoročna održivost zahtevaju dodatna istraživanja pre nego što se mogu primeniti šire.
Pomozite nam da budemo bolji.



























