Kina je po prvi put instaliranim solarnim kapacitetom marginalno prešla kapacitet termoelektrana na ugalj: 1.288 GW solar naspram 1.285 GW ugaljnih kapaciteta. Ipak, solarna energija i dalje daje manji deo stvarne proizvodnje — između januara i jula proizvedeno je 802,4 TWh ili oko 13% potrošnje. Ključ za smanjenje upotrebe uglja su integracija mreža, skladištenje energije i održivija proizvodnja panela.
Kina: Solarni Kapacitet Po Prvi Put Prešao Kapacitet Na Ugalj — Šta To Znači
Solar capacity in China now exceeds coal capacity, but coal remains far more important when it comes to total energy output. | Credit: xiaokebetter/Getty Images
Kina je postigla značajnu prekretnicu u razvoju obnovljive energije: instalirani solarni kapacitet u zemlji po prvi put je marginalno premašio kapacitet termoelektrana na ugalj. Prema podacima kineske energetske administracije, koje je preneo South China Morning Post, na kraju jula Kina je imala oko 1.288 GW instaliranog solarnog kapaciteta naspram 1.285 GW kapaciteta iz termoelektrana na ugalj.
Brojke i stvarna proizvodnja
Iako je to značajan pokazatelj pravca razvoja, instalirani kapacitet ne znači automatski i identičan udeo u proizvodnji električne energije. Solarni paneli proizvode struju samo kada ima sunca, dok termoelektrane na ugalj mogu raditi kontinuirano. Između januara i jula ove godine solarna proizvodnja u Kini porasla je za 15,5% u odnosu na isti period 2025. i iznosila je oko 802,4 TWh, što predstavlja približno 13% ukupne potrošnje električne energije u tom periodu.
Zašto je ovo važna prekretnica?
"Dosegnuti oko 1.288 GW instaliranog solarnog kapaciteta, marginalno nadmašivši ugalj, predstavlja značajnu prekretnicu", rekao je Matthew Davies, UNESCO-ov profesor za tehnologije održive energije, za Live Science.
Kina je najveći pojedinačni emiter gasova sa efektom staklene bašte (oko 30% svetskih emisija), pa svakako da prelazak u dometu proizvodnih kapaciteta ima potencijal da značajno utiče na globalne emisije — pod uslovom da obnovljiva proizvodnja zaista smanji upotrebu uglja u apsolutnim brojkama.
Ključni izazovi: integracija i održivost
Postavljanje solarnih panela je samo početak. Da bi solarna energija zaista zamenila ugalj u proizvodnji električne energije, potrebno je poboljšati:
- mrežnu infrastrukturu i prenosne kapacitete (da se struja iz solarnih centara prenese tamo gde je potrebna),
- sisteme za skladištenje energije (baterije i druge tehnologije) kako bi se pokrio period bez sunca),
- fleksibilnost potrošnje (upravljanje potražnjom i pametne mreže),
- održivu proizvodnju panela (izvori sirovina, energetska intenzivnost proizvodnje polikristalnog silicijuma i reciklaža).
Proizvodnja solarnih panela uključuje vađenje sirovina, preradu i proizvodnju koja često zahteva velike količine energije — ponekad iz termoelektrana na ugalj — pa je važno da proizvodni proces postane zeleniji kako bi životni ciklus panela bio održiv.
Globalni uticaj i prilike
Kineska masovna proizvodnja panela verovatno će dodatno sniziti cenu solarne tehnologije na svetskom tržištu, što može ubrzati pristup čistoj energiji u mnogim regionima, uključujući i delove sveta sa ograničenim i nepouzdanim snabdevanjem električnom energijom. Razvoj lokalne i regionalne proizvodnje može dodatno ojačati otpornost lanaca snabdevanja i stvoriti lokalne ekonomske koristi.
Zaključak
Da rezimiramo: činjenica da je instalirani solarni kapacitet u Kini marginalno prešao kapacitet na ugalj predstavlja važan simboličan korak i podsticaj globalnoj energetskoj tranziciji. Međutim, pravi uticaj na emisije zavisi od toga koliko brzo i koliko duboko će obnoveljive tehnologije, sistemi za skladištenje i mreže smanjiti stvarnu upotrebu uglja. Ključ su investicije u prenos, skladištenje, fleksibilnost i održivu proizvodnju.
Izvori: Kineska energetska administracija, South China Morning Post, izjava Matthew Davies za Live Science.
Pomozite nam da budemo bolji.
