Tim Andrews (66) primio je bubreg iz genetski modifikovane Jukatanske minijaturne svinje 25. januara 2025; organ je radio 271 dan i time postavio novi rekord. Nakon približno šest meseci pojavilo se oštećenje krvnih sudova i upala, pa je bubreg uklonjen u oktobru 2025. Andrews je potom 82 dana bio na dijalizi, a u januaru 2026. primio je ljudski donorni bubreg koji sada funkcioniše. Lekari navode da kseno‑transplantacija predstavlja važan "most" dok se ne nađe ljudski donor, ali naglašavaju da postoje značajni naučni i bezbednosni izazovi.
Svinjski bubreg funkcionisao rekordnih 271 dan u telu Amerikanca — kseno‑transplantacija kao „most" do ljudskog organa

Tim Andrews, 66-godišnji pacijent sa terminalnom bubrežnom bolešću izazvanom dijabetesom tip 2, dobio je bubreg iz genetski modifikovane minijaturne svinje koji je radio 271 dan u njegovom telu — najduže zabeleženo do sada, saopštili su lekari iz Mass General Brigham.
Operacija i tok nakon transplantacije
Kseno-transplantacija je izvedena 25. januara 2025. godine. Donorski bubreg poticao je iz Jukatanske minijaturne svinje koja je podvrgnuta 69 genetskih izmena kako bi se smanjio imuni odgovor i rizik od prenošenja viralnih elemenata.
Prema izveštaju objavljenom u časopisu The Lancet, bubreg je počeo odmah da funkcioniše. Andrews je u tim mesecima, kako je izjavio, osetio veliko olakšanje i nazvao transplantaciju "nadom" i "svetlomi na kraju tunela" jer ga je privremeno oslobodila dugih odlazaka na dijalizu.
Zašto je organ uklonjen?
U ranim fazama pojavili su se znaci imunog odgovora koji su uspešno kontrolisani promenama terapije. Međutim, nakon oko šest meseci uočeno je oštećenje krvnih sudova u presađenom bubregu, upala i progresivno otkazivanje organa. Bubreg je uklonjen u oktobru 2025. bez jasnih znakova klasičnog napada antitela, pa uzrok tačnog propadanja ostaje nejasan.
Nakon uklanjanja svinjskog bubrega Andrews je 82 dana ponovo bio na dijalizi. U januaru 2026. primio je ljudski donorni bubreg koji trenutno funkcioniše.
Šta znače genetske izmene?
Genetske intervencije na svinjama uključuju uklanjanje pigmenata ćelijskih markera koje ljudski imuni sistem prepoznaje, kao i unošenje određenih delova ljudske DNK koji pomažu da se tkivo „maskira" pred imunim sistemom. Dodatne izmene ciljaju deaktivaciju endogenih virusa u svinjskom genomu kako bi se smanjio rizik od prenosa infekcija.
Širi kontekst i značaj
Kseno-transplantacija se intenzivno istražuje zbog velikog manjka ljudskih organa za presađivanje: u SAD oko 100.000 ljudi čeka na bubreg, dok se godišnje obavi ~25.000 transplantacija. U Velikoj Britaniji na listi čeka više od 7.000 ljudi. Timovi smatraju da organski transferi sa svinja mogu da posluže kao privremeno rešenje — "most" — dok se ne obezbedi ljudski donor, odnosno da potencijalno zaobiđu duga razdoblja na dijalizi.
„Mi smo u krizi zbog nedostatka organa“, rekao je dr Leonardo Riella iz Centra za transplantacione nauke pri Mass General Brigham. „Radimo naporno da donesemo nadu; kseno‑transplantacija može biti alternativa za pacijente bez živog davaoca."
Zaključak: Ovaj slučaj pokazuje i potencijal i aktuelne izazove kliničke kseno-transplantacije: moguće je postići dugotrajnu funkciju svinjskog organa u ljudskom telu, ali su potrebna dalja istraživanja da se razjasne mehanizmi kasnijeg otkazivanja i da se unapredi dugoročna sigurnost.
Izvor: Mass General Brigham; izveštaj objavljen u The Lancet.
Pomozite nam da budemo bolji.



























