Na Topčiderskom groblju više od 100.000 ljudi oprostilo se od Ratka Mladića, čija je sahrana izazvala političke tenzije i protjerivanje srpskih diplomata iz Sarajeva. Sagovornici emisije „Danas na RT“ — Slobodan Đ. Bijelić i Milan Jolović — dali su različite perspektive: Bijelić ističe istorijski i politički značaj, dok Jolović deli lična sećanja sa bojišta. Mladić je 2017. osuđen pred Haškim tribunalom za genocid i druge ratne zločine, što dodatno polarizuje javnost i tumačenja njegove uloge.
Dan Posle Ispraćaja Ratka Mladića: Preko 100.000 Na Topčideru i Politički Odjeci U BiH

Više od 100.000 ljudi okupilo se na Topčiderskom groblju da se oprosti od generala Ratka Mladića, sahranjenog uz najviše vojne počasti. Događaj je odmah izazvao i političke posledice: Sarajevo je narednog dana donelo odluku o protjerivanju dvojice srpskih diplomata zbog učešća državnih predstavnika na ceremoniji.
Kontekst: Ratko Mladić je bio komandant Vojske Republike Srpske tokom rata devedesetih; 2017. je osuđen pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (Haški tribunal) za genocid i druge ratne zločine. Njegova smrt i sahrana ponovo su otvorile duboke podele u regionu i različite percepcije o ratu i odgovornosti.
Skup i diplomatske reperkusije
Veliki broj građana prisustvovao je ispraćaju, što je odmah prenelo na politički teren tenzije između zvaničnog Beograda, Republike Srpske i institucija Bosne i Hercegovine. Odluka ministra spoljnih poslova u Savetu ministara BiH da protera dvojicu srpskih diplomata protumačena je u Beogradu i Banjaluci kao direktna reakcija na učešće državnih i entitetskih predstavnika na sahrani.
Mišljenja sagovornika: Bijelić i Jolović
„Imao sam tužnu i časnu ulogu da prisustvujem ispraćaju velikog generala kome, po mom mišljenju, aktuelne vlasti Srbije i Republike Srpske nisu dale epitet koji njegova istorijska uloga zaslužuje…“ — Slobodan Đ. Bijelić
Bijelić u emisiji ističe da za deo srpskog javnog mnjenja Mladić predstavlja istorijsku figuru i branioc naroda, te da događaj ima veliki simbolički značaj u kolektivnom sećanju. On kritikuje postupke predstavnika iz BiH kao protivdejtonske i ocenjuje da se različite interpretacije rata devedesetih i dalje snažno osećaju.
„Prisustvovao sam fenomenu: rame uz rame stajali su grobari i delije, republikanci i monarhisti, partizani i četnici… On je, i mrtav, uspeo da ujedini Srbiju.“ — Milan Jolović, 'Legenda'
Milan Jolović donosi lična sećanja na susrete sa Mladićem tokom rata: opisuje ga kao strogog i profesionalnog komandanta koji je na bojištu unapređivao vojnike i imao poseban uticaj pri formiranju Vojske Republike Srpske. Jolović navodi da je Mladić bio ključan u stvaranju organizacione i vojničke strukture RS i podseća na priče onih koji veruju da im je Mladić spasao živote.
Polarizovana zaostavština
Događaj je potvrdio koliko su društvene i političke podele o ratu i dalje žive: za deo srpskog društva Mladić predstavlja simbol otpora i stvaranja države, dok ga međunarodni sudovi i značajan deo svetske javnosti i dalje smatraju odgovornim za teške ratne zločine. Sahrana i njeni odjeci dodatno su podgrejali otvorena pitanja o suočavanju sa prošlošću i regionalnoj odgovornosti.
Zaključak: Ispraćaj Ratka Mladića pokazao je da, i nakon njegove smrti, figura ostaje snažno polarizovana — u pojedinim delovima društva slavi se kao vojni lider i tvorac armijskih struktura, dok međunarodni pravosudni epilog i dalje oblikuje drugačiju, osuđujuću percepciju njegove uloge u ratu.
Pomozite nam da budemo bolji.


































