Master studentkinja Joshita Majumdar podvrgla se 104 MRI skeniranja u 7‑tesla uređaju tokom 76 nedelja dok je gledala isečke iz serije Friends i kratak bolivudski muzički video. Istraživači su povezali noći sa manje dubokog sna i većim udelom plitkog sna sa višim nivoima glutamata narednog dana. Studija koristi prirodne, svakodnevne varijacije sna umesto prisilnog uskraćivanja sna i planira proširenje uz uključivanje više učesnika i AI analize emocija.
Gledanje "Friends" U 7T MRI: Kako 104 Skeniranja Otkriju Vezu Između Kvaliteta Sna I Nivoa Glutamata

Tokom 76 nedelja, master studentkinja elektrotehnike Joshita Majumdar dobrovoljno je ušla u 7-tesla MRI skener 104 puta dok je gledala isečke popularne serije Friends i kratak bolivudski muzički video. Cilj istraživanja bio je proučiti kako svakodnevne varijacije sna utiču na hemiju mozga u realnim, nenametnutim uslovima života.
Neobičan protokol — prirodno stanje umesto prisilnog uskraćivanja sna
Za razliku od ranijih studija koje su često koristile namerno uskraćivanje sna, ovaj tim je pratio normalne oscilacije u Majumdarinom životu: vođenje dnevnika ishrane, nošenje prstena za praćenje sna i redovna MRI skeniranja dan nakon praćenih noći. Sesije su trajale oko 90 minuta, održavane najčešće utorkom i četvrtkom uveče, a svaka je uključivala četiri desetominutna video-niza iz serije Friends i četvorominutni muzički video „Love You Zindagi“ iz filma Dear Zindagi.
Zašto je "Friends" bio deo protokola?
Majumdar je predložila korišćenje isečaka iz Friends jer joj serija predstavlja emocionalan i nostalgičan kontekst — bila je njen“guilty pleasure” i jedan od prvih kulturnih kontakata koji su joj pomogli da se prilagodi životu u SAD. Tim je pažljivo birao scene različitih tonova (od komičnih do dirljivih) kako bi izazvao raspon emocionalnih reakcija koje bi mogle uticati na moždanu hemiju.
"Ako si srećan, gledaš Friends. Ako si tužan, gledaš Friends," rekla je Majumdar u razgovoru za Popular Science — ilustracija kako posebni sadržaji mogu reproducirati stvarne emotivne situacije tokom snimanja.
Glavna otkrića
Iako se deo podataka još uvek analizira, već je primećena važna povezanost: noći sa manje dubokog sna i većim udelom plitkog sna bile su češće praćene višim nivoima glutamata narednog dana. Glutamat je ključni ekscitatorni neurotransmiter u mozgu, povezan sa mnogim procesima budnosti i metabolizma moždanih ćelija.
Autori sugerišu da rezultati podržavaju ideju da kvalitet sna utiče na proces čišćenja nusprodukata i obnavljanja mozga, pa kad je dubokog sna manje, taj proces može biti nepotpun, što se potom odražava u povećanim nivoima glutamata i potencijalno drugačijim dnevnim funkcijama.
Metodologija i budući pravci
Majumdar je, pored snimanja, pažljivo beležila obroke i nosila prsten za praćenje sna, što je omogućilo povezivanje noćnih mera sna sa rezultatima skeniranja. Tim planira da proširi studiju na više učesnika uz prilagođeni protokol (da niko ne mora da dolazi 104 puta) i da uključi alate veštačke inteligencije za automatsku analizu emocija i emocionalnih reakcija tokom specifičnih video-momenta.
Šta ovo znači za čitaoca?
Rad naglašava da male, svakodnevne promene u kvalitetu sna nisu bezazlene — one mogu imati merljive efekte na hemiju mozga. Iako su potrebne veće studije da bi se utvrdila uzročnost i opšti značaj nalaza, ova prirodno orijentisana longitudinalna studija pruža jedinstven uvid u povezanost sna i moždane funkcije u realnim životnim okolnostima.
Zaključak: Istraživanje pokazuje da i „obični“ lošiji noćni san (manje dubokog, više plitkog sna) može biti praćen promenama u mozgu narednog dana — i to se može pratiti čak i dok ispitanik gleda sitcom u MRI skeneru.
Pomozite nam da budemo bolji.



























