U blizini Sysmä crkvenog sela u Finskoj, metal detektorista je 3. septembra otkrio najveći finski vikinški grozd srebra — dve posude zakopane na oko 12 m jedna od druge, ukupne težine približno 10 funti (≈4,5 kg). Pronađeni su hiljade novčića, narukvica, kopča i perla, a netaknuta brezova kora može pomoći u datiranju i razumevanju razloga zakopavanja. Nalaz je dvostruko veći od finskog rekorda iz 1895. i dolazi nakon velikih otkrića u Danskoj i Norveškoj 2026. godine.
Otkriven Najveći Vikinški Grozd U Finskoj — Dve Posude Sa Skoro 10 Funti (≈4,5 kg) Srebra

3. septembra metal detektorista Kalle Lappinen otkrio je u blizini crkvenog sela Sysmä na jugu Finske najveći dosad zabeležen finski vikinški grozd srebra: dve odvojene posude zakopane na udaljenosti od oko 12 metara koje zajedno teže gotovo 10 funti (≈4,5 kg).
Pronalazak i prvo ispitivanje
Arheolog Esko Tikkala iz Lahti City Museums obišao je nalazište narednog dana i najavio da će srebro očistiti, razvrstati i izmeriti kako bi preciznije odredio datovanje i poreklo nalaza, navodi muzej u prevedenom saopštenju. Novčići su iskopani u spojenim, korodiranim grupama, pa će tačan broj i ukupna težina biti potvrđeni tek nakon restauracije i prebrojavanja.
Kako je blago bilo zapakovano
Lappinen je rekao da ga je preplavio „osećaj neverice“ kada je iskopao posude. Srebro je bilo u dve posude od brezinog kore, svaka zakopana na oko 17 inča (≈43 cm) dubine, a razdvojene su otprilike 40 stopa (≈12 m). Među pronađenim predmetima su hiljade srebrnih novčića, srebrna narukvica, kopča i perla. Prisustvo "hacksilvera" (isečenog srebra) i novčića tipično je za vikinške grozdove, jer se vrednost često određivala po težini.
Posebno je neobično što su uz metal ostali netaknuti fragmenti brezove kore — organski materijal koji retko preživi u kiselim, dobro dreniranim finskim zemljištima. Istraživači će koru proučiti kako bi dobili informacije o načinu pakovanja i potencijalno preciznijem datovanju trenutka zakopavanja.
Poređenje s drugim nalazima
Ovaj finski nalaz je otprilike dvostruko veći od dosadašnjeg finskog rekorda iz 1895. godine, koji je sadržao oko 1.700 novčića i predmeta u ukupnoj težini od skoro 5 funti (≈2,3 kg). Otkriveni grozd u Finskoj dolazi ubrzo nakon niza rekordnih nalaza u Skandinaviji 2026. godine: u Danskoj je u toku pripreme dvorišta pronađeno oko 40 funti (≈18 kg) vikinškog srebra, dok je u Norveškoj otkriveno gotovo 3.000 srebrnih novčića.
Ipak, najveći poznati vikinški grozd ostaje Spillings Hoard sa švedskog ostrva Gotland — oko 150 funti (≈68 kg) srebra i preko 14.000 novčića otkrivenih 1999. godine, koji su bili ključni za proučavanje trgovačkih puteva i porekla bogatstva u vikinškom dobu.
Šta sledeći koraci donose
Istraživači iz Lahti City Museums planiraju detaljno čišćenje, konzervaciju i analize (numizmatičke i dendrokronološke gde je moguće) kako bi odredili precizno datovanje, geografsko poreklo kovanica i eventualno kontekst zakopavanja — da li je reč o depou za vreme ratova, trgovini ili ličnom skrovištu.
"Takvi nalazi otvaraju prozor u ekonomske i kulturne veze Skandinavije i šire u vikinškom periodu," kažu stručnjaci, ističući da će dalja analiza novčića pomoći u rekonstrukciji trgovačkih ruta.
Javni interes za nalaze ove godine podstakao je diskusiju o očuvanju arheološkog nasleđa i pravilima za detektoriste u Skandinaviji, kao i važnosti stručne obrade nalaza kako bi se sačuvale istorijske informacije.
Pomozite nam da budemo bolji.




























