Skandirajući i noseći transparente, hiljade ljudi marširalo je u nedelju kroz grad Culiacán, prestonicu meksičke savezne države Sinaloa, u znak protesta protiv nasilja koje je razorilo zajednice i odnelo živote civila.
Okupljeni, obučeni u belo, pustili su desetine belih balona u nebo pre nego što su se uputili ka katedrali, uzvikujući „Hoćemo mir“ i držeći plakate sa porukama poput „Dosta mi je da živim u strahu“. Protest su organizovali Katolička crkva, poslovni lideri i porodice nestalih osoba.
Poziv verskog lidera
„Nijedan teritorij i nijedna ambicija nisu vredniji od ljudskog života,“ poručio je nadbiskup Culiacána Jesús José Herrera, pozivajući pripadnike bandi da prekinu sukobe.
Skala sukoba
Od septembra 2024. Sinaloa je pogođena brutalnim sukobom između suparničkih frakcija kartela koje su lojalne porodicama Joaquina „El Chapo“ Guzmana i Ismaela „El Mayo“ Zambade. Unutrašnje optužbe za izdaju rasplamsale su borbe koje su dovele do dnevnih paljbi, blokada puteva i zatvaranja prodavnica.
Ljudi i ekonomija na udaru
Prema izveštajima, u protekle dve godine više od 3.000 ljudi je poginulo, uključujući brojne civile koji su nastradali u unakrsnoj vatri. Ekonomija države s oko tri miliona stanovnika, poznata po kukuruzu i paradajzu, trpi: preko 5.000 preduzeća je zatvoreno, a nastava i trgovina su često obustavljeni.
Lični gubici
Na maršu je bila i Maricela Pérez (62) koja je nosila portret svog sina Miguela, ubijenog u maju na terenima za odbojku. „Ne želimo više takvih smrti, više ubistava,“ rekla je uplakano za AFP. Drugi učesnici su istakli osećaj zapostavljenosti i želju da nasilje ne postane normalno stanje.
Odgovor vlasti i međunarodni pritisak
Predsednica Mexica, Claudia Sheinbaum, rasporedila je hiljade vojnika u Sinaloi, ali uprkos povećanim zaplenama oružja i droge nasilje se nastavlja. Tokom protesta deo demonstranata uzvikivao je parole protiv predsednice, a grupa je spalila i papirnu lutku koja je predstavljala Sheinbaum.
U međunarodnom kontekstu, predsednik SAD Donald Trump proglasio je Sinaloa kartel „stranom terorističkom organizacijom“ i zapretio mogućom intervencijom na meksičkoj teritoriji ukoliko meksičke vlasti ne preduzmu efikasne mere.
Zaključak
Marš u Culiacánu je bio snažan izraz javnog nezadovoljstva i bola: građani zahtevaju mir, pravdu i osećaj bezbednosti dok region pokušava da se izbori sa posledicama sukoba između kriminalnih frakcija.