Animirana analiza prikazuje kako su ilegalna izraelska naselja i outposti decenijama rasli, gradeći povezanu mrežu naselja, puteva i urbanih centara na okupiranim teritorijama. Prema organizaciji Peace Now, postoji najmanje 163 ilegalna naselja u kojima živi oko 750.000 ljudi; drugi podaci navode oko 744.700 do 2024. godine. Među izazovima su masovna izgradnja, fragmentacija palestinskog prostora (posebno projekat E1) i znatan porast nasilja naseljenika od oktobra 2023.
Animirana mapa otkriva širenje ilegalnih izraelskih naselja i porast nasilja na okupiranim teritorijama

Izraelska naselja su u većini slučajeva isključivo jevrejske zajednice izgrađene na palestinskoj zemlji u okupiranom Zapadnom bregu i istočnom Jerusalimu, koje većina međunarodne zajednice smatra nezakonitim.
Kako izgledaju naselja i kako su se širila
Mnoga naselja podsećaju na obična predgrađa: uniformisane kuće u nizu, crveni crepni krovovi i uredni travnjaci, smešteni na brežuljcima s kojih nadgledaju okolna palestinska mesta. Tokom više od šest decenija mreža naselja prerasla je iz rasutih enklava u složen sistem naselja, puteva i urbanih centara koji ih povezuju međusobno i sa Izraelom.
Podaci i razmere
Prema organizaciji Peace Now, u okupiranom Zapadnom bregu i istočnom Jerusalimu nalazi se najmanje 163 ilegalna naselja u kojima danas živi oko 750.000 Izraelaca (što je približno 10% jevrejskog stanovništva države). Drugi izvori navode da je do 2024. u tim naseljima živelo približno 744.700 ljudi (511.100 na Zapadnom bregu i 233.600 u istočnom Jerusalimu).
Osim toga, evidentirano je više od 400 ilegalnih outposta — manjih naselja bez formalne dozvole — od kojih su mnogi kasnije legalizovani ili integrisani u veća naselja, što otežava precizno brojanje.
Nova gradnja i infrastruktura
Animacija prati osnivanje svakog naselja i rast njihovih populacija. Samo u 2025. godini pokrenuto je skoro 28.000 stambenih jedinica unutar postojećih naselja na Zapadnom bregu, što je znatno više od broja potpuno novih naselja ili outposta.
Naselja su često povezana gustim mrežama puteva namenjenim većinski njihovim stanovnicima — uključujući obilaznice koje prolaze kroz palestinski teren — što dovodi do fragmentacije palestinskih zajednica i ograničavanja kretanja kroz kontrolne punktove i barikade.
Pravni okvir i međunarodne reakcije
Međunarodno pravo smatra izgradnju naselja ilegalnom jer krši Četvrtu Ženevsku konvenciju, koja zabranjuje silama okupacije da preseljavaju sopstveno civilno stanovništvo na okupiranu teritoriju. Tu su poziciju potvrdili Savet bezbednosti UN, Međunarodni sud pravde i Međunarodni crveni krst, a najnovije u tom nizu je savetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde iz jula 2024. godine.
Prema izraelskom pravu, međutim, mnoga naselja su zvanično planirana, finansirana i izgrađena uz državnu podršku, dok su outposti manji, neformalni objekti koji se često kasnije legalizuju.
Političke i bezbednosne posledice
Poseban primer je oblast E1 istočno od Jerusalima, planirana za proširenje naselja Maale Adumim. Realizacija projekta E1 bi praktično presekla teritorijalnu vezu između istočnog Jerusalima i ostatka Zapadnog brega, dodatno ugrožavajući mogućnost teritorijalne kontinuiteta za buduću palestinsku državu.
U avgustu 2025. izraelski ministar finansija Bezalel Smotrich odobrio je više od 3.000 stanova u okviru projekta E1, potez koji je izazvao široku međunarodnu osudu i nazvan "neprihvatljivim i kršenjem međunarodnog prava" od strane oko 30 vlada i Evropske komisije.
Nasilje naseljenika i „pogromi"
Naseljenici se u praksi dele na dve velike grupe: one koje u naselja privlače ekonomski razlozi (jeftinije stanovanje i državne subvencije) i versko-nacionalističke grupe koje smatraju da im je zemljište božansko obećano. Među njima su i tzv. "hilltop youth" — mladi koji osnivaju outposte i često učestvuju u napadima na palestinska sela.
Stručnjaci i zvaničnici UN sve češće takve napade opisuju kao pogrome — organizovano, često uz državnu pasivnost ili podršku nasilje protiv ciljane zajednice. Primera radi, izraelski oficiri su u prošlosti koristili ovaj termin posle incidenata kao što je napad na Huwaru 2023. godine.
Prema podacima kancelarije OCHA, broj napada naseljenika koji su prouzrokovali žrtve ili materijalnu štetu naglo je porastao od 7. oktobra 2023. U 2025. zabeleženo je 1.836 takvih napada (više od dvostruko u odnosu na 2022), ukupno 5.131 od 7. oktobra 2023. Porast je nastavljen i u 2026: između januara i jula registrovano je 1.418 napada.
Zaključak
Animirana mapa i prikupljeni podaci pokazuju da se ilegalna ekspanzija naselja odvija kroz kombinaciju državnih planova, intenzivne izgradnje unutar postojećih naselja i kontinuiranog osnivanja outposta. Istovremeno, porast nasilja naseljenika stvara dodatni bezbednosni i humanitarni problem za palestinsko civilno stanovništvo.
Pomozite nam da budemo bolji.
























