Kina je u privatnim razgovorima pozvala Iran da iskoristi svoj uticaj kako bi obuzdao Hutije nakon apela Saudijske Arabije zbog brzih ofanziva duž Crvenog mora i Bab el-Mandeba. Peking je javno pozvao na uzdržanost i dijalog, ali je privatno tražio konkretnu akciju od Teherana. Iran je odgovorio da mir u regionu zavisi od okončanja rata između SAD/Izraela i Irana, a ostaje nejasno da li će se odazvati kineskom pritisku.
Ekskluzivno: Kina Pritisla Iran Da Umiri Hutije Nakon Apela Saudijske Arabije

Kina je u privatnim razgovorima zatražila od Irana da iskoristi svoj uticaj kako bi smirila Hutije u Jemenu, navode izvori upoznati sa pregovorima. Zahtev je usledio nakon apelacije Saudijske Arabije posle brzih ofanziva Hutija duž obale Crvenog mora i oko moreuza Bab el-Mandeb, koje su povećale rizik za izvoz saudijske nafte i sigurnost pomorskog saobraćaja.
Dok se Peking javno zalagao za uzdržanost, dijalog i bezbednu plovidbu, izvori kažu da je njegova privatna poruka bila konkretnija i usmerena direktno na Teheran: Kina očekuje da Iran iskoristi svoje veze sa Hutijima kako bi se konflikt nije dalje širio duž ključnih energetskih ruta od kojih Kina u velikoj meri zavisi.
Prema izvorima, iranski odgovor je bio da stabilnost i mir u regionu zavise od okončanja rata koji vodi Sjedinjene Države i Izrael protiv Irana. Nije jasno kako je poruka preneta niti da li je to učinjeno tokom posete iranskog ministra spoljnih poslova Pekingu.
Kineski stav i diplomatski odgovor
Kinesko ministarstvo spoljnih poslova u odgovoru za Reuters istaklo je da ne želi dalji rast tenzija u Jemenu i na Crvenom moru, da poziva na rešavanje sporova dijalogom i da se poštuje suverenitet svih država. Izvori navode da Peking nije izneo otvorene pretnje niti najavio ekonomske sankcije protiv Irana kao neposrednu meru pritiska.
Zašto Kina brine
Energetska zavisnost je ključni razlog kineske zabrinutosti: prema podacima agencije Kpler, u 2025. više od 80% iranskog pomorskog izvoza nafte išlo je u Kinu — oko 1,4 miliona barela dnevno. Pored toga, približno polovina kineskog uvoza nafte dolazi iz regiona, a trgovina između Kine i zemalja Zaliva iznosi oko 300 milijardi dolara godišnje.
Analitičari upozoravaju da bi istovremeno blokiranje Hormuza i poremećaji u Crvenom moru drastično pogoršali globalnu energetsku krizu: ako Iran i njegovi saveznici utiču na oba kraja glavnih pomorskih ruta, mogućnosti za bezbedan izvoz nafte bile bi ozbiljno smanjene.
Ograničenja uticaja i politički kontekst
Iako je Kina važan ekonomski i diplomatski partner Irana — uključujući i ulogu posrednika u ponovnom uspostavljanju odnosa između Irana i Saudijske Arabije 2023. — njena moć ima granice. Kritike u Iranu se odnose na relativno skromne kineske investicije izvan naftnog sektora uprkos potpisanom 25-godišnjem sporazumu iz 2021. godine.
Izvori ocenjuju da su odluke Teherana oblikovane skupom strateških, ekonomskih i političkih prioriteta, te da je neizvesno da li će Iran odgovoriti na kineske zahteve. Stručnjaci kažu da će ključni test biti da li je Peking spreman da priloži i posledice — političke ili ekonomske — ukoliko Iran ne utiče na Hutije.
Zaključak: Kina pokušava da iskoristi relaciju sa Iranom kako bi zaštitila vitalne pomorske pravce, ali će efikasnost takvog pritiska zavisiti od spremnosti Pekinga da poveže svoje zahteve sa konkretnim posledicama i od sposobnosti Teherana da utiče na Hutije.
Pomozite nam da budemo bolji.

























