Svet Vesti
Nauka

3I/ATLAS: međuzvezdani objekat pokazuje „negravitacionu akceleraciju” — moguće veliko isparavanje prašine i gasa

3I/ATLAS: međuzvezdani objekat pokazuje „negravitacionu akceleraciju” — moguće veliko isparavanje prašine i gasa

3I/ATLAS je treći poznati međuzvezdani posetilac; nedavno je dostigao perihel, neočekivano pojačao sjaj i postao „plaviji”. NASA‑in inženjer Davide Farnocchia prijavio je prisustvo negravitacione akceleracije. Harvardski astronom Avi Loeb smatra da je najverovatniji uzrok masivno isparavanje prašine i gasa (do ~10 % mase ili više prema nekim procenama), što bi moglo stvoriti oblak od najmanje pet milijardi tona pri ponovnom pojavlju u novembru–decembru 2025. Loeb pominje i egzotičnija objašnjenja, ali većina stručnjaka smatra prirodne procese verovatnijim.

Šta se dešava sa 3I/ATLAS‑om?

Početkom jula astronomi su uočili misteriozni objekat koji je nakon provere označen kao 3I/ATLAS — treći poznati međuzvezdani posetilac koji prolazi kroz naš Sunčev sistem. Nedavno je objekat dostigao perihel (najbližu tačku Suncu), neočekivano pojačao sjaj i opisan je kao „izraženo plaviji” nego ranije.

Negravitaciona akceleracija i moguće objašnjenje

U izveštaju je inženjer za navigaciju iz NASA‑inog Jet Propulsion Laboratory, Davide Farnocchia, ukazao na prisustvo takozvane negravitacione akceleracije — promene u putanji koje nije moguće objasniti samo Sunčevom gravitacijom. Harvardski astronom Avi Loeb je u blogu izneo obrazloženje da bi ovo može biti posledica intenzivnog isparavanja materije: izbacivanje prašine i gasa stvara potisak koji objekat „gura” u suprotnom smeru.

Loeb navodi da bi predmet mogao izgubiti red veličine ~10 % svoje mase u toku meseca, a prema nekim procenama i do ~1/6 mase, što bi bilo statistički značajno.

Posmatranja i predviđanja

Loeb je takođe ukazao da je Atacama Large Millimeter/submillimeter Array (ALMA) registrovao devijaciju u rektascenziji od oko četiri luka sekunde u odnosu na očekivanu putanju. Ako se velike stope gubitka mase potvrde, očekuje se pojava velikog oblaka gasa koji bi mogao biti detektovan kada 3I/ATLAS ponovo izađe iz pozadine Sunca — procene govore o oblaku od najmanje pet milijardi tona materijala tokom novembra i decembra 2025. godine.

Mogućnost, ali i skepticizam

Loeb ne isključuje ni egzotičnija objašnjenja, uključujući hipotezu o tehnološkom (veštačkom) izvoru potiska. Međutim, to je spekulativno i većina astronomske zajednice smatra prirodne procese (sublimaciju ices, emitovanje gasova i prašine) verovatnijim objašnjenjem. Loeb sam priznaje da plavilo može poticati i od jonizovanog ugljen‑monoksida ili drugih prirodnih emisija, dok bi prašina obično dovela do crvenijeg izgleda rasutog Sunčevog svetla.

Uticaj na putanju i naučni pristup

Trenutne procene ukazuju da ta „negravitaciona” promena neće dovoljno izmeniti osnovnu putanju objekta da bi ga značajno približila nekoj od planeta Sunčevog sistema. Astronomi planiraju dalja posmatranja kada objekt postane ponovo vidljiv kako bi potvrdili količinu izgubljene mase i prirodu emisija.

Pristup podacima i problem sa dostupnošću

Loeb je takođe naveo da su mu neka dalja istraživanja otežana zbog administrativnih prepreka u Sjedinjenim Državama (privremeno zatvaranje vlade), što je usporilo komunikaciju oko potencijalnih posmatranja koja su mogla izvršiti svemirske letelice poput Mars Reconnaissance Orbiter. Naučna zajednica naglašava važnost deljenja posmatranja da bi se koordinisale buduće kampanje i proverile sve hipoteze.

Zaključak

3I/ATLAS je intrigantan međuzvezdani objekat koji pokazuje neuobičajenu dinamiku i promene u svetlosti. Najverovatnije objašnjenje za zabeleženu negravitacionu akceleraciju je intenzivno isparavanje prašine i gasa, što bi moglo dovesti do vidljivog oblaka materije krajem 2025. godine. Ipak, dok se nova posmatranja ne obave, naučnici ostaju oprezni i razmatraju i manje verovatne scenarije.

Pomozite nam da budemo bolji.

Povezani članci

Popularno

3I/ATLAS: međuzvezdani objekat pokazuje „negravitacionu akceleraciju” — moguće veliko isparavanje prašine i gasa - Svet Vesti