Svet Vesti
Nauka

Ptica ili droid? Zašto sturnusi bolje imitiraju R2‑D2 od papagaja

Ptica ili droid? Zašto sturnusi bolje imitiraju R2‑D2 od papagaja

Studija u Scientific Reports otkriva da sturnusi bolje imitiraju R2‑D2 od papagaja. Analizom 115 video snimaka istraživači su utvrdili da sirings sturnusa omogućava proizvodnju dva tona istovremeno, što objašnjava uspeh u reprodukciji multifoničnih zvukova. Papagaji mogu da oponašaju samo jednostavne, jednotonske zvuke — pri čemu manje vrste (valovi, nimfe) uspešnije od većih. Veća veličina mozga nije nužno povezana sa boljom imitacijom.

Ptica ili droid? Sturnusi nadmašuju papagaje u imitaciji R2‑D2

Ptice pevačice, naročito papagaji i nimfe, često su poznate po tome da oponašaju ljudsku govor i razne zvuke iz okoline. Međutim, nova studija objavljena u časopisu Scientific Reports pokazuje da sturnusi (evropski sturnus) uspešnije imitiraju complexne, višetonove piskove robota R2‑D2 od mnogih vrsta papagaja.

Šta su istraživači uradili?

Istraživači sa Univerziteta u Amsterdamu i Lejdenskog univerziteta analizirali su 115 video snimaka poslatih preko građanske naučne platforme "The Bird Singalong Project". Upoređivali su performanse devet vrsta — raznih papagaja i evropskog sturnusa — u imitaciji monofoničnih (jednotonskih) i multifoničnih (višetonovih) zvukova R2‑D2.

Zašto sturnusi pobeđuju?

Ključni razlog su razlike u anatomiji vokalnog organa. Sturnusi imaju složeniji sirings (vokalni aparat) sa dva izvora zvuka, što im fizički omogućava da proizvode dva tona istovremeno i time verodostojnije oponašaju multifonične zvuke. Papagaji, poput ljudi, imaju vokalni organ građen tako da u datom trenutku proizvode samo jedan ton, pa nisu bili u stanju da reproduciraju višetonove sekvence R2‑D2‑ja.

Uloga veličine mozga i vrste

Interesantno, veća apsolutna ili relativna veličina mozga nije korelisala sa boljom imitatorskom sposobnošću. Umesto toga, manje vrste papagaja (npr. budgerigar — valovi/val, i nimfe) bolje su reprodukovale jednostavne, jednotonske piskove od većih vrsta poput afričkog sivog ili amazonskih papagaja. Autori napominju da papagaji sa većim mozgom i većim "shell" jedrima slabije imitiraju monofonične zvuke u poređenju sa manjim vrstama koje imaju veći odnos core/shell regija, iako manje vrste obično imaju manji ukupni repertoar imitiranja.

Kontext: kako je nastao glas R2‑D2

Za kontekst, glas R2‑D2 u filmovima Ratovi zvezda kreirao je dizajner zvuka Ben Burtt pomoću "ring modulatora" na modularnom sintisajzeru ARP 2600. Taj uređaj kombinuje više audio signala kako bi stvorio višeton izlaz — što objašnjava zašto R2‑D2 proizvodi i monofonične i multifonične zvuke kojima ptice pokušavaju da pariraju.

Šta to znači za vlasnike i ljubitelje ptica?

YouTube i Instagram već dugo su puni snimaka u kojima vlasnici treniraju ptice da oponašaju scene iz Ratova zvezda. Dok papagaji lako uče pojedinačne, jednostavne piskove i reči, sturnusi imaju anatomsku prednost za kompleksnije, višetonove zvukove. Ipak, sposobnost učenja i repertoar i dalje zavise od vrste i pojedinačnih osobina ptice.

Zaključak: Ako želite pticu koja verodostojno da oponaša R2‑D2‑jeve višetonove "piskove i žubore", sturnus je bolji izbor od većine papagaja. Za jednostavne "beep" zvuke manje vrste papagaja (valovi, nimfe) često daju najbolji rezultat.

Napomena: Studija se oslanja na snimke iz građanske nauke i upućuje na interesantne veze između anatomije i vokalnih sposobnosti, ali ne istražuje sve potencijalne faktore učenja i treninga koji mogu uticati na imitaciju.

Pomozite nam da budemo bolji.

Povezani članci

Popularno