Arheolozi su u parku Gan Ha‑Shelosha otkrili podzemni sistem tunela iz 14.–15. veka koji je usmeravao planinsku vodu kako bi pogonio šećerne mlinove. Tuneli isklesani u tufnom kamenu napajali su horizontalne lopatice koje su pokretale vertikalne drobilice za mlevenje šećerne trske. Nalaz pokazuje viši nivo tehnološke složenosti u doba mamluka i sugeriše povezanost lokalne proizvodnje sa širokim trgovinskim mrežama.
Veliko otkriće u Gan Ha‑Sheloshi: podzemni hidraulički sistem koji je pokretao srednjovekovne šećerne mlinove

Veliko arheološko otkriće u Gan Ha‑Sheloshi
Arheolozi su u nacionalnom parku Gan Ha‑Shelosha u dolini Nahal 'Amal otkrili složen lavirint tunela isklesan u tufnom kamenu, koji je pripadao naprednom hidrauličkom sistemu iz 14.–15. veka. Nalaz je opisan u studiji objavljenoj u časopisu Water History i potpisan delom od Azriela Jehezkela i A. Frumkina i saradnika.
Kako je sistem funkcionisao
Unutrašnjost tunela sadrži vodene kanale pažljivo isklesane u tufu. Planinsku, delimično zamućenu vodu usmeravali su podzemni prolazi tako da ona pogoni horizontalne lopatice (paddle wheels) smeštene u nizvodnim prostorijama. Ove horizontalne lopatice prenosile su snagu na vertikalne drobilice: gornji kamen — tzv. „runner“ — okretao se oko donjeg, posudastog kamena i tako drobio stabljike šećerne trske.
Sok iz izgnječene trske prikupljao se i dalje rafinisao radi dobijanja kristalnog šećera. Mlinovi su bili smešteni u prostorijama sa bačvastim svodom, a hidraulička rešenja omogućila su stabilan i obnovljiv izvor energije za industrijsku proizvodnju.
Zašto je otkriće važno
Ovaj nalaz menja uobičajene percepcije srednjovekovnog tehnološkog razvoja u regionu: pokazuje visok stepen inženjerske veštine i uspostavljenu industrijsku aktivnost u periodu mameluka. Za razliku od poznatih rimskih i vizantijskih akvadukata, kanali u Gan Ha‑Sheloshi bili su namenski isklesani у подземним шупљинама, što predstavlja drugačiji pristup korišćenju vodene energije.
Autori studije naglašavaju da nalaz ukazuje na povezanost ove proizvodnje sa širim trgovačkim mrežama koje su se kretale kroz Egipat i Aziju, te na mogućnost intenzivne regionalne ekonomije u kasnom srednjem veku.
Dalji pravci istraživanja
Otvorena su pitanja o tačnoj organizaciji rada u mlinovima, obimu proizvodnje i načinu distribucije šećera. Dalja arheološka ispitivanja i analize materijala mogu razjasniti povezanost lokalnih proizvodnih procesa sa međunarodnom trgovinom mamelučkog perioda.
Izvor: Water History (studija Azriel Yechezkel / A. Frumkin et al.). Fotografije i skice prema objavi u pomenutom časopisu.
Pomozite nam da budemo bolji.




























