Svet Vesti
Nauka

Zašto danas primećujemo više Severne svetlosti? Nauka i uticaj tehnologije

Zašto danas primećujemo više Severne svetlosti? Nauka i uticaj tehnologije

Severna svetlost nije nova: istorijski zapisi beleže auroru još iz 1950-ih. Solarni ciklus (oko 11 godina) objašnjava zašto je aktivnost porasla tokom vrhunca ciklusa 25. Tehnologija i društvene mreže omogućile su brža predviđanja i trenutnu razmenu slika, pa nam se čini da aurora postaje učestalija.

Da li zaista vidimo više Severne svetlosti nego ranije?

U poslednje vreme mnogi imaju utisak da su pojave Severne svetlosti (aurora borealis) postale učestalije. Istina je da same pojave nisu nove — postoje istorijski zapisi o aurorama i iz 1950-ih, pa i ranije. Međutim, kombinacija solarne aktivnosti i moderne tehnologije objašnjava zašto ih danas češće primećujemo i delimo.

Kako nastaju aurora?

Sunce prolazi kroz približno 11-godišnje solarne cikluse tokom kojih se menja broj sunčevih pega. Povećana aktivnost dovodi do snažnijih solarnih baklji i koronalnih izbačaja materije (CME), koji šalju naelektrisane čestice prema Zemlji. Kada te čestice udare u Zemljinu magnetosferu, sudar sa atomima i molekulima u gornjim slojevima atmosfere stvara svetlosne prikaze koje nazivamo aurora.

Gde se događa? Aurora se obično javlja u termosferi, na visinama koje obuhvataju otprilike 50–60 milja (~80–100 km) i više, u zonama poznatim kao auroralni oval.

Zašto ih primećujemo više poslednjih godina?

Postoje dva glavna razloga:

  • Veći solarni maksimum: Trenutno izlazimo iz vrhunca Solarnog ciklusa 25, koji je imao pojačanu aktivnost u poslednjih ~12 meseci. To znači više sunčevih pege i više prilika za snažnije solarne događaje koji mogu izazvati vidljive aurore.
  • Veća dostupnost informacija i kamera: Od 2010-ih je porasla upotreba mobilnih telefona sa kvalitetnim kamerama, kao i aplikacija i web-servisa koji predviđaju geomagnetsku aktivnost (Kp indeks, prognoze NOAA/Space Weather). Najave i fotografije šire se trenutnom, pa mnogi ljudi i na nižim geografskim širinama saznaju za mogućnost pojave i uspešno je zabeleže.

Zašto se ne sećamo često iz 80-ih, 90-ih i ranih 2000-ih?

Pre široke upotrebe interneta i pametnih telefona, informacije su se širile sporije — uglavnom putem televizije, radija ili štampe — pa su manje intenzivne ili lokalne pojave retko dospevale u široku javnost. Moderni alati i društvene mreže omogućili su predviđanja, upozorenja i brzu razmenu fotografija u realnom vremenu.

Praktični saveti ako želite da posmatrate auroru

  • Pratite prognoze geomagnetskih uslova (Kp indeks) i lokalne vremenske aplikacije.
  • Potražite mesto sa tamnim nebom i otvorim pogledom ka severu.
  • Kamera: koristite dužu ekspoziciju, veći ISO i stabilan stativ; moderni telefoni često imaju režim za noćno snimanje.
  • Budite spremni za brzo deljenje — ali i za strpljenje: najjače pojave su retke i često kratkotrajne.
Zaključak: Pojave Severne svetlosti nisu nove, ali kombinacija većeg solarnog maksimuma i dostupnosti informacija i uređaja čini da ih danas vidimo i delimo mnogo češće nego ranije.

Napomena: primer izveštaja o aurori u Centralnom Ilinoisu iz 1950-ih ilustruje da su ovakvi događaji zabeleženi i ranije — razlika je u tome što je danas mnogo više sredstava za njihovo rano otkrivanje i brzo deljenje.

Pomozite nam da budemo bolji.

Povezani članci

Popularno

Zašto danas primećujemo više Severne svetlosti? Nauka i uticaj tehnologije - Svet Vesti