Jose Jeri, privremeni predsednik Perua (39), centralizovao je borbu protiv kriminala u svojoj kratkoj vladavini: učestvuje u noćnim racijama, uveo je 30‑dnevno vanredno stanje u Limi i Kalaju, ograničio posete zatvorenicima i blokirao mobilne mreže u zatvorima. Javnost je podeljena (Ipsos: 45% za, 42% protiv), dok kritičari upozoravaju na populizam i nedostatak zvaničnih podataka; od početka godine ubijeno je 56 vozača autobusa.
Privremeni predsednik Perua pokreće „rat“ protiv kriminala — lične racije i vanredno stanje izazivaju podeljena mišljenja

Privremeni predsednik Perua Jose Jeri stavio je borbu protiv kriminala u prvi plan svoje kratke vladavine — lično učestvuje u noćnim racijama po zatvorima i patrolama po ulicama, često ističući svoje prisustvo pred kamerama.
Jeri, koji ima 39 godina i kome Ustav zabranjuje kandidaturu sledeće godine zbog pravila o jednom mandatu, stupio je na dužnost 10. oktobra nakon opoziva prethodne predsednice Dine Boluarte. Njegova administracija je uvela niz oštrih mera za suzbijanje iznuda i organizovanog kriminala, među kojima su ograničenje porodičnih poseta zatvorenicima koje vlast smatra posebno opasnima i delimična blokada mobilnih mreža u zatvorima.
Vanredno stanje i mera „na terenu“
Samo nešto više od nedelju dana po stupanju na dužnost, Jeri je proglasio 30‑dnevno vanredno stanje u Limi i susednom luku Kalajo (Callao), ovlašćujući vojsku da patrolira ulicama i učestvuje u hapšenjima bez sudskog naloga. Predsednik ističe da je njegova politika „rat“ protiv kriminalnih bandi i namerno gradi imidž čoveka koji deluje — često se pojavljuje u farmericama i beloj košulji sa podvrnutim rukavima, pozirajući za fotografije uz pripadnike bezbednosnih snaga.
Reakcije javnosti i kritika
Mišljenja javnosti su podeljena: prema Ipsos anketi, 45% ispitanika podržava njegove mere, dok 42% nije za njih. Za neke građane, poput Karmen Zuniga, Jeri je vidljiva promena u odnosu na prethodnu vladu: „Nešto se promenilo — ranija vlast je bila jedva primetna i nije ulazila u dijalog sa ljudima“, kazala je ona.
„Nalazimo se na ulicama, na terenu“, rekao je Jeri tokom jedne od akcija, dodajući da vlada „direktno rešava problem”.
S druge strane, kritičari upozoravaju da su mere pretežno populističke i da nedostaju zvanične statistike koje bi potvrdile stvarni uspeh. Stručnjaci i organizacije za ljudska prava skreću pažnju na rizike kršenja prava i moguću zloupotrebu ovlašćenja, ukazujući na primer salvadorskog predsednika Nayiba Bukelea, s kojim mediji često porede Jerija.
Šira pozadina problema
Peru je suočen sa talasom iznuda koji je odneo desetine života, posebno vozača autobusa — prema podacima javnog tužilaštva, od početka godine ubijeno je 56 vozača. Eksperti povezuju rast iznuda sa poslepandemijskim siromaštvom i nezaposlenošću, političkom nestabilnošću nakon smene Pedra Castilla 2022. i pojavom bandi poput venecuelanskog „Tren de Aragua”.
Ricardo Valdes, direktor organizacije za ljudska prava Capital Humano y Social Alternativo, ocenjuje da Jerijev „imitacijski“ pristup može dati kratkoročne rezultate i da je efekt pre svega komunikacioni: „To je pametna komunikaciona strategija... ali stvara očekivanja i može kolabirati zbog svoje neefikasnosti.“
Do sada administracija nije objavila detaljne statistike o hapšenjima, pritiscima na kriminalne mreže ili dugoročnim efektima mera, pa ostaje nejasno koliko će ove politike biti održive i uspešne na duži rok.
Pomozite nam da budemo bolji.

























