Svet Vesti
Nauka

Sunce ispalilo X4‑bljesak — druga najjača erupcija 2025. izazvala snažna (R3) radio‑poremećaja nad Afrikom

Sunce ispalilo X4‑bljesak — druga najjača erupcija 2025. izazvala snažna (R3) radio‑poremećaja nad Afrikom

Sunce je 14. novembra ispalilo snažan X4‑bljesak iz pege AR4274, drugi najjači u 2025. do sada. Događaj je dostigao vrhunac u 3:30 a.m. EST (08:30 GMT) i izazvao snažna (R3) radio‑popašća na osvetljenoj strani Zemlje, naročito nad centralnom i istočnom Afrikom. Erupcija je bila praćena koronalnim masenim izbačajem (CME), ali zbog položaja pege blizu solarnog ruba CME je manje verovatan da će direktno pogoditi Zemlju; prognozeri i dalje prate podatke.

Intenzivan X4‑bljesak iz pege AR4274 poremetio radio‑veze nad centralnom i istočnom Afrikom

Datum: 14. novembar 2025. — Sunce je danas ujutru ispalilo snažan X4‑klasni bljesak iz aktivne sunčeve pege AR4274, što je druga najjača solarna erupcija u 2025. do sada.

Prema podacima NOAA‑ine Centrale za predviđanje svemirskog vremena (Space Weather Prediction Center), bljesak je dostigao maksimum oko 3:30 a.m. EST (08:30 GMT). Događaj je izazvao snažna radio‑popašća (R3) na osvetljenoj strani Zemlje, sa najizraženijim poremećajima nad centralnom i istočnom Afrikom. R3 označava snažan nivo poremećaja koji može ometati kratkotalasne (HF) radio‑veze i komunikacije za vazdušni saobraćaj.

Ova erupcija stigla je iz iste izuzetno aktivne regije koja je pre nekoliko dana proizvela rekordni X5‑bljesak. AR4274 se sada približava zapadnom solarnom rubu ("limbu") i uskoro će se skriti iz direktnog vidokruga, pa se današnji X4 često opisuje i kao svojevrsni "parting shot".

Bljesk je bio praćen koronalnim masenim izbačajem (CME). Zbog položaja pege blizu solarnog ruba, CME je manje verovatno da će direktno pogoditi Zemlju, ali forekasterske službe prate podatke iz koronografa kako bi utvrdile da li će neki deo izbačene mase ipak zahvatiti našu planetu u narednim danima.

Šta su bljeskovi i kako utiču? Sunčevi bljeskovi oslobađaju intenzivne talase elektromagnetnog zračenja koji Zemlju dostižu za otprilike 8 minuta i odmah jonizuju gornju atmosferu. Za razliku od CME, koji šalju oblake magnetizovane plazme kroz svemir i kojima je potrebno više dana da stignu do nas, efekti elektromagnetnog zračenja su trenutno vidljivi — u ovom slučaju kao prekidi dugodometnih radio‑veza na osvetljenoj strani Zemlje.

Prognozeri svemirskog vremena i dalje prate SOLARNE podatke i koronografske snimke kako bi procenili potencijalne naknadne uticaje (geomagnetske oluje, moguće uticaje na navigacione sisteme i satelite). Za sada je najveći praktični efekat zabeležen u obliku HF radio‑poremećaja iznad centralne i istočne Afrike.

Ključne činjenice:
  • X4‑klasni bljesak iz pege AR4274, maksimum 3:30 a.m. EST (08:30 GMT)
  • Snažna (R3) radio‑popašća nad sunčevom stranom Zemlje, najteža nad centralnom i istočnom Afrikom
  • CME je registrovan, ali zbog položaja pege blizu solarnog ruba verovatno neće direktno pogoditi Zemlju — praćenje u toku

Pomozite nam da budemo bolji.

Povezani članci

Popularno