Svet Vesti
Sukobi

Američki plan za Gazu pred ključnim glasom UN: velike ambicije, nejasni detalji

Američki plan za Gazu pred ključnim glasom UN: velike ambicije, nejasni detalji

UN Savet bezbednosti razmatra američki nacrt rezolucije koji predlaže dvogodišnji Upravni odbor za mir (BoP) u Gazi, međunarodne stabilizacione snage i demilitarizaciju Hamasa. Predlog se oslanja na Trampov 20-tačaka plan, ali ostavlja ključna pitanja — sastav BoP-a, komandnu strukturu ISF-a i redosled mera — neodređenim. Mogući su vetoi Rusije ili Kine, a Izrael traži potpuni raskid naoružanja Hamasa. Regionalni igrači poput Saudijske Arabije i Francuske zagovaraju političke reforme i izborni proces kao uslov za predaju vlasti PA.

Savet bezbednosti UN treba da glasa o američkom nacrtu rezolucije koji predviđa uspostavljanje dvogodišnje prelazne uprave u Pojasu Gaze — Upravnog odbora za mir (Board of Peace, BoP) — uz međunarodne snage i palestinsku policiju obučavanu u Egiptu. Predlog, zasnovan na Trampovom 20-tačaka planu, stavlja u fokus demilitarizaciju Hamasa i sveobuhvatnu obnovu Gaze, ali po mnogim tačkama ostavlja ključna pitanja neodgovorenim.

Ključne odrednice nacrta

Upravni odbor za mir (BoP) — predložen kao prelazna administracija sa međunarodnim pravnim statusom koja bi koordinisala obnovu Gaze u okviru tzv. Sveobuhvatnog plana. Nacrt ne precizira sastav odbora, tačna ovlašćenja niti mehanizme odgovornosti.

Međunarodne snage za stabilizaciju (ISF) — BoP bi, zajedno sa državama članicama, trebalo da formira privremene snage pod jedinstvenom komandom, u bliskoj konsultaciji sa Izraelom i Egiptom. Njihov zadatak bi bio da podrže demilitarizaciju, uništavanje vojnih objekata i trajno dekomisioniranje oružja neregularnih grupa.

Redosled i izvršenje — nacrt predviđa postupno povlačenje izraelskih snaga „na osnovu standarda, etapa i vremenskih okvira povezanih sa demilitarizacijom“. U praksi, upravo taj redosled izaziva najveće neizvesnosti: kako razoružati Hamas i druge grupe dok se istovremeno gradi stabilnost i poverenje?

Prema izraelskim zvaničnicima, premijer Benjamin Netanjahu je rekao da Odbor neće imati predstavnike Palestinske uprave i da će "Izrael i SAD odlučiti da li su uslovi ispunjeni".

Politička i regionalna dinamika

Rezolucija je već naišla na protivljenje u Izraelu i mogla bi biti blokirana vetom Rusije ili Kine; Rusija je takođe predstavila alternativni predlog. Mnoge države su skeptične prema praktičnoj izvedivosti plana zbog nedostatka detalja o komandnoj strukturi ISF-a, odnosima sa palestinskom policijom i tačnom sekvenciranju koraka.

Nacrt predviđa da BoP na kraju preda vlast Palestinskoj upravi kada ona «zadovoljavajuće sprovede svoj program reformi». Dokument se ne bavi detaljima reformi, ali upućuje na francusko-saudijski okvir koji uključuje obavezu održavanja opštih i predsedničkih izbora u roku od godinu dana od primirja.

Problemi i prepreke

  • Neadekvatno definisana uloga BoP-a i sastav uprave;
  • Nepoznati komandni odnos između ISF-a i palestinske policije;
  • Odbijanje nekih hamasovskih lidera da se razoružaju i legitimna zabrinutost boraca za samoodbranu;
  • Odbacivanje turskog angažmana od strane Izraela i nedostatak jasne liste država koje bi poslale snage;
  • Mogućnost veta na Savetu bezbednosti koja bi plan praktično zaustavila.

Širi politički kontekst

Izraelska vlada, uključujući izjave premijera Netanjahua i pojedinih ministara krajnje desnice, jasno odbija ideju palestinske države na teritorijama zapadno od reke Jordan. Nasuprot tome, zemlje poput Saudijske Arabije i Francuska podržavaju napore ka političkoj dinamici koja bi uključivala izbore i potencijalni put ka samoopredeljenju Palestinaca.

Zaključak: Plan ima ambiciozan cilj da kombinuje demilitarizaciju i obnovu Gaze pod međunarodnim nadzorom, ali bez jasnih odgovora na ključna pitanja primena deluje problematično i politički rizično. Ishod glasanja u UN i spremnost međunarodnih aktera da učestvuju u ISF-u presudiće da li će ideja dobiti šansu u praksi.

Pomozite nam da budemo bolji.

Povezani članci

Popularno