MI5 upozorava da kineske obaveštajne službe koriste LinkedIn i lažne regrutere kako bi uspostavile kontakte sa britanskim poslanicima i prikupljale osetljive podatke. Upozorenje je stiglo ubrzo nakon što je propao sudski postupak protiv dvojice Britanaca optuženih za špijunažu zbog nedostatka "kritičnog elementa" u dokazima. Vlada i bezbednosni zvaničnici ističu svakodnevne pretnje državom podržanih operacija, dok Peking odbacuje optužbe kao neosnovane.
MI5 upozorava: kineske obaveštajne službe koriste LinkedIn i lažne regrutere da ciljaju britanske poslanike

Britanska obaveštajna služba MI5 izdala je upozorenje poslanicima da kineske obaveštajne agencije, koje deluju u okviru Ministarstva državne bezbednosti (MSS), koriste profesionalne mreže poput LinkedIna i lažne regrutere kako bi uspostavljale kontakte sa zaposlenima u Parlamentu i prikupljale osetljive informacije.
U obaveštenju koje je predsednik Donjeg doma Lindsay Hoyle prosledio poslanicima navodi se da su akteri povezani s Pekingom „uspostavljali veze“ sa parlamentarcima i da su se služili masovnim pristupom preko profesionalnih profila. Hoyle je upozorio da su ti državni akteri "neumorni" u nastojanju da utiču na parlamentarne procese i aktivnosti.
„Da govorim jasno: u pitanju je prikriven i računan pokušaj strane sile da se umeša u naše suverene poslove u svoju korist, i ova vlada to neće tolerisati,“ poručio je ministar bezbednosti Dan Jarvis u Parlamentu.
Ambasada Kine u Londonu odbacila je optužbe kao "potpunu izmišljotinu i zlonamerni klevetnički napad" i pozvala Britaniju da prestane sa, kako su naveli, "režiranom farsom lažnih optužbi".
Pozadina: oboren slučaj špijunaže
Upozorenje MI5 stiglo je nedelju-dve nakon što su tužioci neočekivano odustali od slučaja protiv dvojice britanskih državljana – Christophera Casha, bivšeg parlamentarnog istraživača, i Christophera Berryja, akademika. Tužilaštvo je navelo da nedostaje "kritični element" u dokazima: po Zakonu o državnim tajnama iz 1911. godine, optuženi su mogli biti procesuirani samo ako su informacije bile korisne neprijatelju. Kako vlada nije formalno označila Kinu kao „neprijatelja“, tužioci su rekli da ne mogu da nastave proces.
Downing Street je izjavio da nijedan aktuelni ministar ili savetnik nije umešan, dok je premijer Keir Starmer naveo da je prethodna konzervativna vlada pažljivo oblikovala svoje politike, što je uticalo na pravni okvir slučaja. Kritičari su optužili Starmera da je prioritizovao bilateralne odnose sa Pekingom u odnosu na bezbednosne rizike.
Direktor MI5 Ken McCallum istakao je da kineske obaveštajne mreže predstavljaju svakodnevnu pretnju po nacionalnu bezbednost i pozvao na odlučnu odbranu uz korišćenje zakonskih instrumenata. On je takođe ocenio da je Nacionalni zakon o bezbednosti iz 2023. ojačao pravni okvir za borbu protiv državom podržanih pretnji.
Ministar Jarvis je upozorenje stavio u kontekst prethodnih aktivnosti koje Velika Britanija pripisuje akterima povezanima s Pekingom: ciljanje mejlova poslanika 2021. i slučaj Christine Lee iz 2022. koju je MI5 ranije označio kao osobu koja je delovala u interesu Kine.
U međuvremenu, vlada treba da odluči o dozvoli za izgradnju velike nove zgrade kineske ambasade u Londonu – odluka je odložena nakon što Peking nije objasnio zašto su planovi imali zatamnjene (crne) zone. Kritičari smatraju da bi kompleks mogao predstavljati bezbednosni rizik, dok su britanski zvaničnici pozvani da preispitaju dodelu dozvole. Konzervativna poslanica Alicia Kearns pozvala je vladu da odbije dozvolu i da ministri otkažu planirane posete Kini.
Ovaj slučaj ponovo otvara pitanja kako balansirati između zaštite nacionalne bezbednosti i ekonomskih odnosa sa Kinom, dok obe strane razmenjuju međusobne optužbe.
Pomozite nam da budemo bolji.




























