Predsednik Nemačke Frank‑Walter Steinmeier u petak je posetio Gerniku i odao počast civilnim žrtvama zloglasnog bombardovanja iz 1937. godine. Time je postao prvi nemački šef države koji je zvanično posetio to baskijsko mesto, simbol stradanja civila u ratovima.
Sećanje na jedan od prvih masovnih vazdušnih napada
Gerniku su 26. aprila 1937. godine napale avio-jedinice poznate kao legija Kondor, delujući uz podršku fašističke Italije u okviru građanskog rata u Španiji. Oko 50 aviona ispustilo je približno 30 tona eksploziva, uključujući zapaljive bombe, a u napadu su učestvovali i borbeni avioni Mešeršmit koji su gađali i civile dok su pokušavali da pobegnu.
Bombardovanje je ostalo upamćeno kao jedna od prvih katastrofa masovnog vazdušnog terora nad civilima i postalo je univerzalni simbol stradanja — između ostalog zahvaljujući Pablu Pikasu i njegovoj slici "Gernika".
Poruka sećanja i odgovornosti
Steinmeier je tokom državne posete Španiji naglasio da Nemci ne smeju zaboraviti "zločin" počinjen u Gerniki i da ta epizoda nameće tešku moralnu odgovornost. On je ukazao da je Gernika opomena da se zalažemo za mir, slobodu i poštovanje ljudskih prava.
Uz predsednika Steinmeiera, u ceremoniji održanoj na gradskom groblju učestvovali su i prva dama Nemačke Elke Büdenbender i španski kralj Felipe VI. Planirano je i da zvaničnici posete lokalni Muzej mira, koji dokumentuje tragediju i njen istorijski značaj.
Podsećanja radi, 1997. je tadašnji nemački predsednik Roman Herzog bio prvi nemački državnik koji je zvanično priznao učešće nemačkih snaga u tom napadu i u ime zemlje izneo izvinjenje. U novije vreme sliku Pikasove "Gernike" u muzeju Reina Sofía posetili su i drugi svetski lideri, koji su događaj pominjali kao upozorenje protiv ratnih zločina nad civilima.
Gernika ostaje snažan simbol kolektivnog sećanja na žrtve udara iz vazduha i podsetnik na važnost pomirenja i kontinuiranog zalaganja za međunarodna ljudska prava.