Ključni zaključci: Benjamin Netanjahu je ponovo tražio od Donalda Trampa pomoć u nastojanju da dobije pomilovanje u tekućim procesima. Predsednik Izraela Isaac Herzog može dati pomilovanje, ali nije jasno može li prekinuti aktivno suđenje — on će prikupiti pravna mišljenja koja mogu potrajati oko dva meseca. Tramp se nije obavezao na dalje korake, a u razgovoru je kritikovao Netanjahua zbog stava o Gazi i savetovao popuštanje tenzija u Siriji. Istovremeno, status prelaza Rafah i mogućnosti za evakuaciju teško povređenih Palestinaca ostaju nerešeni.
Netanjahu ponovo traži od Trampa pomoć oko pomilovanja — pritisci na Herzoga, Rafah i regionalne tenzije

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu ponovo je tražio od bivšeg predsednika SAD Donalda Trampa da posreduje u cilju dobijanja pomilovanja u vezi sa tekućim krivičnim postupcima protiv njega.
Šta se dogodilo
Prema izveštajima, u dugom telefonskom razgovoru u ponedeljak Netanjahu je od Trampa zatražio da pojača pritisak na predsednika Izraela, Isaaca Herzoga. Dan ranije Netanjahu je formalno zamolio Herzoga da obustavi postupke protiv njega — potez koji je usledio nakon pismene molbe koju je prošlog meseca uputio Tramp.
Pravni okvir i dileme
Netanjahu se suočava sa optužbama za zloupotrebu poverenja, mito i prevaru, koje on negira. Spisak optužbi i sudski proces traju više od pet godina. Kao predsednik, Herzog ima ustavno pravo da odobri pomilovanje, ali je pravna situacija nejasna kada je reč o prekidu aktivnog suđenja ili dodeli milosti osobi koja nije priznala krivicu niti je osuđena. Herzog je izjavio da će prikupiti pravna mišljenja pre donošenja odluke — proces koji, prema ocenama, može potrajati oko dva meseca.
Odgovor SAD i regionalne teme u razgovoru
Prema izveštajima, Tramp se nije obavezao na dodatne korake, navodeći da veruje da će pomilovanje biti dodeljeno. Jedan američki zvaničnik rekao je da je Tramp učinio sve što je mogao. U istom razgovoru Tramp je, kako se navodi, kritikovao Netanjahua zbog njegove politike prema Gazi i pozvao ga da bude "bolji partner" u sprovođenju mirovnog sporazuma.
Američki pritisak uključivao je napore da se postigne dogovor o desetinama pripadnika Hamasa koji su ostali zarobljeni na strani linije prekida vatre pod kontrolom IDF-a. Amnestija za članove Hamasa jedna je od ključnih tačaka 20- tačkastog plana na kojem se temelji prekid vatre, ali Izrael je navodno odbio da postupi po tom pitanju i u nekim slučajevima je ubio pojedince koji su se pojavili iznad tla, nakon navodnog otvaranja vatre na izraelske snage.
U razgovoru je spomenuta i situacija u Siriji: Tramp je savetovao Netanjahua da "olakša" postupke posle vazdušnog napada koji je doveo do smrti 13 osoba, a koji je usledio nakon zasede izraelskih snaga u jugozapadnoj zoni pod izraelskom kontrolom. Izveštaji takođe navode da je Tramp podržao nastojanja novog sirijskog rukovodstva, ali su ti navodi preneti sa reči izvora i zahtevaju dalju proveru.
Prelaz Rafah i humanitarna situacija
Izrael je saopštio da će početi da dopušta da neki Palestinci napuste Pojas Gaze kroz prelaz Rafah ka Egiptu "u narednim danima", navodeći da će izlazi biti olakšani u koordinaciji sa Egiptom i pod nadzorom misije EU, uz prethodno odobrenje izraelskih bezbednosnih službi. Egipat je brzo demantovao da je prihvatio takav dogovor, podsećajući da uslovi prekida vatre zahtevaju otvoren prelaz u oba smera.
Prelaz Rafah uglavnom je zatvoren od maja 2024. godine, kada su ga zauzele izraelske snage; ranije je bio glavna tačka za evakuaciju civila i dolazak humanitarne pomoći. Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, više od 16.500 ozbiljno ranjenih ili bolesnih Palestinaca čeka evakuaciju radi lečenja u inostranstvu, dok je od stupanja prekida vatre samo 235 pacijenata, mahom dece, uspelo da napusti pojasa.
Izrael je do sada zadržavao prelaz zatvoren pod obrazloženjem da Hamas prvo mora ispuniti svoje obaveze u sporazumu, uključujući vraćanje tela preostalih talaca. U sredu je izraelska strana saopštila da je primila navodne posmrtne ostatke jednog talaca, ali identitet još nije potvrđen.
Značaj i moguće posledice
Razvoj događaja može imati implikacije i za unutrašnju politiku Izraela i za regionalnu dinamiku. Ako bi Herzog uzeo u obzir političke pritiske i eventualno odobrio pomilovanje ili suspendovao postupak, to bi izazvalo snažnu reakciju javnosti i pravne zajednice. S druge strane, nerešena pitanja oko prelaza Rafah i razmene talaca ostaju ključni elementi stabilnosti i humanitarnog pristupa u pojasu Gaze.
Napomena: U tekstu su zadržani relevantni izveštaji i navodi koji su objavljeni u izvorima; tamo gde je moguće, izražena je neizvesnost kako bi se izbegla pretpostavka bez potvrde.
Pomozite nam da budemo bolji.




























