Studija pokazuje da sorte pšenice koje imaju visok prinos u optimalnim uslovima često zadržavaju prednost i u sušnim i toplim uslovima. Autori preporučuju prvo selektovanje visokoprinosnih kandidata, a zatim testiranje manjeg broja sorti sa dobrim agronomskim osobinama u lokalnim uslovima. Ovakav pristup može biti isplativ i doprineti sigurnosti hrane, uz napomenu da su lokalne probe neophodne.
Novo istraživanje: visokoprinosne sorte pšenice mogu pomoći u zaštiti snabdevanja hranom tokom suša
Ključna otkrića: Istraživači su utvrdili da sorte pšenice selektovane po visokom potencijalu prinosa u optimalnim uslovima često zadržavaju prednost i u uslovima suše i jakih talasa vrućine. Ovaj pristup može biti isplativ način da se poveća sigurnost hrane u uslovima klimatskih promena.
Studija, prvobitno objavljena u časopisu Trends in Plant Science, predlaže dvofazni pristup: prvo identifikovati sorte sa najvećim prinosnim potencijalom u kontrolisanim, optimalnim uslovima, a zatim izabrati manji broj obećavajućih kandidata sa dobrim agronomskim osobinama za testiranje i prilagođavanje u lokalnim uslovima.
"Povećanje potencijala prinosa pšenice i otpornosti na abiotičke i biotičke stresove ključno je za bezbednost hrane. Ono što je dobro u optimalnim uslovima često je dobro i u manje povoljnim uslovima: kandidat sa visokim prinosom izabran u najboljem okruženju obično će nadmašiti sorte koje nisu selektovane po potencijalu prinosa, i to u širokom spektru uslova, uključujući umerene suše," izjavio je prof. José Luis Araus, koautor studije.
Iako autori upozoravaju da ova strategija ima ograničenja — na primer, sorte razvijene specijalno za ekstremne uslove mogu biti neprofitabilne za poljoprivrednike u određenim regionima — smatraju da će selekcija po potencijalu prinosa ponuditi bolji kompromis u većini proizvodnih sistema. Posebno se naglašava potreba da se potom sprovedu lokalne probe kako bi se odabrane sorte prilagodile specifičnim klimatskim i zemljišnim uslovima.
Šta ovo znači za poljoprivredu u Srbiji?
Rezultati su relevantni i za srpske uslove, gde su promene klime već uticale na prinose žitarica. Nacionalni programi selekcije i regionalni poljski testovi mogu pomoći da se identifikuju sorte koje imaju najbolji odnos prinosa i otpornosti, čime se smanjuje rizik od pada proizvodnje u sušnim godinama.
Preporuke za dalje korake
- Pokretanje lokalnih poljskih ispitivanja obećavajućih visokoprinosnih sorti.
- Ulaganje u selekciju koja kombinuje prinos i agronomske osobine (otpornost na bolesti, stabilnost prinosa).
- Podrška državnih i privatnih programa za oplemenjivanje i transfer tehnologije ka proizvođačima.
Zaključno, strategija usmerena na visokoprinosne sorte, dopunjena lokalnim testiranjima i agronomskom podrškom, predstavlja praktičan pravac za unapređenje otpornosti proizvodnje pšenice na klimatske izazove bez značajnog povećanja troškova za proizvođače.
Pomozite nam da budemo bolji.



























