Nove snimke Gemini North od 26. novembra pokazuju da je međuzvezdana kometa 3I/ATLAS postala svetlija i blago zelenkasta zbog emisije gasa, pre svega diatomskog ugljenika (C2). Ranija posmatranja krajem avgusta beležila su crveniju nijansu, što ukazuje na promene sastava usled zagrevanja. Kometa će biti najbliža Zemlji 19. decembra (~170 miliona milja / 270 miliona km), a naučnici očekuju moguće izlive materijala dok se kometa hladi i dalje napušta Sunčevu blizinu.
Kometa 3I/ATLAS Postaje Zelenija i Svetlija — Nove Snimke Gemini North Pokazuju Pojačanu Aktivnost

Nove slike snimljene 26. novembra teleskopom Gemini North na Mauna Kea pokazuju da je međuzvezdana kometa 3I/ATLAS postala svetlija i dobila blago zelenkast ton otkako je krajem oktobra prošla najbliže Suncu. Poslednja posmatranja beleže visok nivo aktivnosti: led sublimira i izbacuje velike količine gasa i prašine koji formiraju gustu komu i izraženi rep.
Šta pokazuju snimci
Tim je posmatrao kometu kroz četiri filtera (plavi, crveni, narandžasti i zeleni) i ustanovio da koma sada emituje slabo zelenkastu nijansu. Taj ton pripisuje se prisustvu diatomskog ugljenika (C2), molekula poznatog po zelenom svetlu koje daje mnogim kometama kada se aktiviraju Sunčevim zracima. Ranija posmatranja Gemini South krajem avgusta beležila su izrazito crveniju boju, što sugeriše promenu u isparenim molekulima kako je kometa bila zagrevana.
"Ono što ostaje nepoznato je kako će se kometa ponašati kada napusti Sunčevu blizinu i počne da se hladi," navodi NOIRLab. "Zakašnjenje u prenošenju toplote kroz unutrašnjost može aktivirati isparavanje novih hemikalija ili izazvati iznenadne izlive materijala (outbursts)."
Zašto je ovo važno
3I/ATLAS je treći potvrđeni međuzvezdani objekat (posle 1I/'Oumuamua i 2I/Borisov). Otkrivena je krajem juna dok je kroz Sunčev sistem proletala brzinom od oko 130.000 milja na sat (210.000 km/h) po hiperbolnoj putanji, što znači da se neće vratiti. Analiza sastava i ponašanja komete može da otkrije dragocene podatke o materiji izvan našeg Sunčevog sistema i o uslovima u kojima su nastajali rani zvezdani sistemi.
Iako kometa pokazuje neuobičajene osobine — velike, ka Suncu okrenute mlazove i tragove dugotrajnog izlaganja zračenju — većina astronoma je saglasna da je reč o prirodnoj kometi, a ne o veštačkom objektu ili vanzemaljskoj tehnologiji.
Šta očekujemo
3I/ATLAS će biti najbliža Zemlji 19. decembra, na udaljenosti od oko 170 miliona milja (270 miliona kilometara). Iako je ta udaljenost velika i ne predstavlja opasnost, naučnici očekuju mogućnost novih izlivanja materijala ili iznenadnih izbačaja (outbursts) kako kometa bude odmagljala i hladila se. Desetine opservatorija i sondi prate objekt kako bi pratili promene u svetlosti, sastavu i strukturi osobe, što može pomoći u rekonstrukciji njegovog porekla i starosti.
Dalja posmatranja, spektroskopija i snimci iz različitih teleskopa omogućiće preciznije utvrđivanje koje su molekule oslobođene i kakva je morfologija repa i mlazova — sve to doprinosi boljem razumevanju međuzvezdanih posetioca našeg Sunčevog sistema.
Pomozite nam da budemo bolji.


























