Zapadni i arapski diplomati posetili su pogranično područje Libana i Izraela kako bi proverili napredak libanske vojske i UN u uklanjanju naoružanog prisustva Hezbolaha južno od reke Litani. Libanska vlada očekuje da će oblast biti očišćena do kraja godine, dok Hezbolah poručuje da će sačuvati oružje u drugim delovima zemlje. SAD pojačavaju pritisak na Bejrut, a Haikal će razgovarati sa zapadnim i arapskim partnerima o podršci vojsci.
Diplomati Proveravaju Razoružanje Hezbolaha: Libanska Vojska Najavljuje Čišćenje Južno Od Litani Do Kraja Godine

BEJRUT — Zapadni i arapski diplomati obišli su u ponedeljak pogranično područje između Libana i Izraela kako bi se lično uverili u napore libanske vojske i mirovnih snaga UN da uklone oružano prisustvo Hezbolaha južno od reke Litani.
U delegaciji su bili ambasadori Sjedinjenih Država i Saudijske Arabije, a delegaciju je pratilo i višegodišnje rukovodstvo libanskih oružanih snaga, na čelu sa generalom Rodolphom Haikalom. Zvaničnici su tokom obilaska posetili vojni položaj koji nadzire jedan od pet brežuljaka unutar Libana koji su prošle godine bili meta izraelskih snaga.
Plan vlade: Libanska vlada saopštila je da očekuje da će vojska do kraja godine očistiti oblast južno od Litani od Hezbolahovog naoružanog prisustva. General Haikal je naglasio da je „glavni cilj vojske da garantuje stabilnost“ i da obilazak pokazuje posvećenost primirju koje je okončalo sukob između Izraela i Hezbolaha.
Stav Hezbolaha: Vođa Hezbolaha, Naim Kassem, izjavio je da će grupa prekinuti svoje vojno prisustvo južno od Litani, ali je ponovio da namerava da zadrži oružje u drugim delovima Libana.
Delovi zone južno od Litani i severno od državne granice sa Izraelom ranije su bili praktično izvan domašaja libanske države i UN snaga; upravo su ti rejoni predstavljali utvrđenja Hezbolaha. Tokom obilaska diplomate su se upoznale sa pozicijom libanske vojske u toj promenjenoj bezbednosnoj situaciji.
Poslednji veći sukob između Izraela i Hezbolaha eskalirao je 8. oktobra 2023. godine, nakon početnih napada u regionu; sukobi su doveli do opsežnih vazdušnih i kopnenih dejstava koja su značajno oslabila Hezbolah. Primirje, posredovano uz ulogu SAD, stupilo je na snagu u novembru 2024. godine.
Prema podacima kancelarije Visokog komesara Ujedinjenih nacija za ljudska prava (OHCHR), od primirja su zabeleženi novi vazdušni udari kojima je, pored borbenih ciljeva, stradalo najmanje 127 civila. U nedelju je izraelska vojska saopštila da su u udarima na južni Liban ubijena trojica pripadnika Hezbolaha.
Međunarodni pritisak i podrška: SAD su poslednjih nedelja pojačale pritisak na Bejrut da ubrza razoružanje Hezbolaha; Vašington je čak otkazao planiranu posetu generala Haikala. Zvaničnik libanske vojske je za Associated Press rekao da će Haikal uskoro otputovati u Francusku na razgovore sa predstavnicima SAD, Francuske i Saudijske Arabije o mogućnostima podrške libanskim oružanim snagama. Oficir je govorio pod uslovom anonimnosti jer nije bio ovlašćen za javne izjave.
Libanska vojska i dalje snosi posledice višegodišnje ekonomske krize koja je počela u oktobru 2019. godine, što otežava njenu operativnu sposobnost i opremanje u ključnom periodu stabilizacije južne granice.
Napomena: Zvaničnici delegacije nisu davali izjave tokom obilaska.
Pomozite nam da budemo bolji.




























