U Aachenu se očekuje presuda protiv 61-godišnjeg školskog domara optuženog da je od 2009. do 2024. drogirao, silovao i snimao suprugu, a snimci su potom deljeni na internetu bez njenog znanja. Slučaj se poredi sa francuskim procesom protiv Dominiquea Pelicota, čija je osuda pokrenula široku debatu o nasilju nad ženama. Aktivisti u Nemačkoj zahtevaju prebacivanje pravnog principa na „da znači da” i zabranu posedovanja materijala nastalog silovanjem. Presuda u Aachenu posmatra se kao test za mogućnost pravnih promena i bolje regulacije online sadržaja.
Nemačka Čeka Presudu U Slučaju Sličnom „Pelicot“: Školski Domar Optužen Za Godine Zlostavljanja I Deljenje Snimaka

U Aachenu se očekuje presuda protiv 61-godišnjeg školskog domara koji je, prema optužbama, od 2009. do 2024. drogirao, silovao i snimao svoju nesvesnu suprugu, a zatim te snimke delio na internetu bez njenog znanja.
Šta se tereti optuženog
Tužioci tvrde da su napadi trajali gotovo 15 godina i da su počinjeni u porodičnom domu parova. Snimci koje je optuženi napravio navodno su kružili na mrežama i platformama za razmenu poruka, čime je žrtva dodatno oštećena i ponovo žrtvovana.
Poređenje sa slučajem Pelicot
Presuda u Aachenu dolazi približno godinu dana nakon što je u Francuskoj Dominique Pelicot osuđen za otežano silovanje. U Pelicotovom slučaju utvrđeno je da je godinama pozivao nepoznate korisnike iz chat-roomova da napadaju i zlostavljaju njegovu tadašnju suprugu, a 49 drugih muškaraca osuđeno je za silovanje ili seksualno nasilje.
„Ovo je veoma značajan slučaj,” rekla je Jill S., aktivistkinja iz kampanje Nur Ja Heisst Ja, koja je insistirala na anonimnosti zbog straha od online uznemiravanja. „Pokazuje gde postoje praznine u našem pravnom sistemu.”
Pravni izazovi i pozivi na promene
Aktivisti podsećaju da nemačko pravno tumačenje pristanka dugo počiva na principu „ne znači ne”, što otežava procesuiranje slučajeva u kojima su žrtve drogirane i nesposobne da eksplicitno odbiju seksualni čin. Grupe poput Nur Ja Heisst Ja zagovaraju princip „da znači da” (consent as an affirmative act) kako bi se žrtvama olakšalo dokazivanje nedostatka pristanka.
Još jedan problem je i činjenica da posedovanje snimaka nastalih silovanjem do nedavno nije bilo kažnjivo širom Nemačke. Kathrin Wahlmann, ministarka pravde u saveznoj pokrajini Donja Saksonija, pokrenula je kampanju za kriminalizaciju posedovanja takvog sadržaja.
Uloga interneta i raniji slučajevi
Istraživači iz Hamburga prošle godine otkrili su da je jedan muškarac tokom 14 godina delio snimke na sajtu za odrasle za koje se sumnja da prikazuju drogiranje i silovanje njegove supruge; on nikada nije optužen jer je preminuo 2024. Tužioci navode da su i Pelicot i optuženi u Aachenu koristili besplatne platforme za razmenu poruka kako bi povezivali druge i širili snimke.
„Društvene mreže su omogućile formiranje zajednica koje dele savete — suštinski profesionalizuju i usavršavaju metode zlostavljanja,” rekla je francuska poslanica Sandrine Josso, koja takođe iznosi sopstvene optužbe protiv političara.
Šta se očekuje
Presuda pred Regionalnim sudom u Aachenu posmatra se kao važan test za nemački pravni sistem i mogući signal da li će sudovi i zakonodavci bolje regulisati pretnje nastale u online okruženju. Aktivisti se nadaju da će presuda razbiti iluziju da deljenje takvog sadržaja može proći nekažnjeno i podstaći dalja procesuiranja i zakonodavne promene.
Napomena: članak se oslanja na optužbe i izjave tužilaca i aktivista; optuženi ima pravo na odbranu dok sud ne izrekne konačnu presudu.
Pomozite nam da budemo bolji.


































