Južnokorejska Nacionalna skupština usvojila je zakon koji predviđa visoke kazne za namerno širenje lažnih informacija, uključujući kaznene odštete do pet puta dokazane štete, jednokratne odštete do 50 miliona wona i regulatorne novčane kazne do milijardu wona. Kritičari — novinarske i građanske organizacije — zahtevaju veto i upozoravaju na rizik od cenzure i zastrašivanja medija. Demokrate tvrde da zakon cilja samo zlonamerno širenje dezinformacija i izuzima satiru i legitimnu kritiku.
Južna Koreja Usvojila Zakon Protiv Lažnih Informacija — Kritičari Strahuju Od Cenzure

Južnokorejski parlament koji predvode liberali u sredu je usvojio kontroverzni zakon koji predviđa visoke kazne za objavljivanje „lažnih ili fabrikovanih informacija“, uprkos upozorenjima nevladinih organizacija, novinarskih udruženja i stručne javnosti da bi mera mogla rezultirati zastrašivanjem medija i širim oblikom cenzure.
Zakon, koji je prošao glasovima 170-3 uz četiri uzdržana, daje sudovima i regulatorima proširena ovlašćenja za novčano kažnjavanje tradicionalnih medija i velikih internet kanala koji namerno šire dezinformacije radi štete ili profita. Deo konzervativnih poslanika iz stranke People Power Party bojkotovao je glasanje i organizovao 24-časovni filibaster u pokušaju da spreči izglasavanje.
Šta predviđa zakon
Kaznene odštete: Sudovi mogu dosuditi kaznene odštete do pet puta iznosa stvarno dokazane štete protiv medijskih kuća i velikih YouTube kanala koji šire "ilegalne ili fabrikovane informacije" sa ciljem nanošenja štete ili ostvarenja profita.
Jednokratne naknade: Za štete koje je teško kvantifikovati zakon predviđa jednokratnu odštetu do 50 miliona wona (~34.200 USD).
Regulatorne kazne: Nacionalni regulator medija mogao bi da izrekne novčane kazne do milijardu wona (~684.000 USD) za medije koji više puta objave sudom potvrđene lažne ili manipulativne informacije.
Reakcije i argumenti
Novinarske organizacije i građanske grupe su zatražile od predsednika Leeja da stavi veto, upozoravajući da jezik zakona ostavlja previše prostora za proizvoljnu primenu i da bi mogao obeshrabriti kritičko izveštavanje o državnim zvaničnicima, političarima i velikim kompanijama. Posebnu zabrinutost izaziva mogućnost da privatne platforme dobiju šira ovlašćenja za brisanje sadržaja.
„Cilj zakona nije legitimna kritika već zlonamerno i namerno širenje lažnih informacija“, rekao je portparol Demokratske stranke Park Soo-hyun, dodajući da zakon izuzima satiru i parodiju i da se zasniva na dokazu namere.
S druge strane, demokrate tvrde da je zakon neophodan za suzbijanje profita kojim se šire dezinformacije i za zaštitu javnosti od laži koje, po njihovom mišljenju, podrivaju demokratiju i podstiču govor mržnje. Kao primer haosa u informacionom prostoru navode mesece nemira nakon kratkotrajne objave vanrednog stanja od strane sada zatvorenog bivšeg predsednika Yoon Suk Yeola, koji je, kako se navodi, promovirao neosnovane teorije o izbornim prevarama na YouTubeu.
Pravni i praktični problemi
Pravni stručnjaci i udruženja medijskih radnika ukazuju da su odredbe o nameri i izuzecima previše opšte i da će biti важан zadatak izvršne vlasti da kroz primenu i podzakonske akte jasno definiše obim zakona. Kritičari takođe upozoravaju da će se problemi javnog informisanja teško rešiti isključivo sistemom sankcija, te predlažu i jačanje medijske pismenosti, transparentnosti platformi i samoregulacije medija.
Analitičari ocenjuju da zakon možda neće odmah pogoditi tradicionalne medije, ali da bi popularni YouTube kanali optuživani za širenje dezinformacija radi profita mogli imati veći rizik od tužbi i regulatornih kazni.
Šta sledi: Predsednik Lee sada ima mogućnost da stavi veto ili da zakon potvrdi. U sledećim koracima biće presudno kako će sudovi i regulator tumačiti i primenjivati nove odredbe, kao i da li će izvršna vlast dopuniti zakon preciznijim pravilnicima.
Pomozite nam da budemo bolji.


































