Makrofotografije ruskog fotografa Alexeya Kljatova otkrivaju izuzetne detalje snežnih pahulja. Pahulje nastaju kada se preohlađena kap vode zaledi na čestici i formira šestočlani kristal čiji oblik zavisi od temperature i vlažnosti. NOAA objašnjava da simetrija proizlazi iz rasporeda molekula vode pri kristalizaciji. Kljatov fotografiše na staklu i crnoj vuni koristeći prirodno oblačno svetlo.
Makrofotografije Snežnih Pahulja Otkrivaju Zapanjujuće Obrasce Prirode

Lako je ostati bez daha pred prostranim pejzažima ili nebom obojenim nijansama zalaska sunca. Ipak, i najmanji detalji u prirodi mogu da zapanjuju — poput snežnih pahulja. Iza njihova poznatog, veselog oblika krije se složena i nežna arhitektura prirode koja se prelivajući detaljima otkriva tek pod makro objektivom.
Kakve oblike prave pahulje?
Snežne pahulje pojavljuju se u mnogim oblicima — od jednostavnih stubića i iglica do raskošnih dendritnih zvezdica. Svaka pahulja počinje kao ledni kristal koji se formira kad se preohlađena kap vode zaledi na čestici prašine ili polena u vazduhu. Kako kristal pada kroz atmosferu, na njega se taloži dodatna vodena para i grade se nova, prefinjena zadenja koja čine krakove pahulje.
"Ledni kristali koji čine snežne pahulje imaju simetričan oblik zato što odražavaju unutrašnji raspored molekula vode dok se oni organizuju tokom kristalizacije," objašnjava National Oceanic and Atmospheric Administration (NOAA).
Zašto su pahulje šestočlane?
Simetrija pahulja potiče iz heksagonalne (šestočlane) rešetke u kojoj se molekuli vode raspoređuju pri zaledjivanju. Iako je osnova uvek šestostruka, krakovi mogu da se granaju i razvijaju različite detalje — i upravo zato, jer svaki krak prolazi kroz iste lokalne uslove, oni često dobijaju gotovo identične obrasce. Ponekad se dve pahulje spoje ili se nakupine rasta zalepe na istu osnovu, što može izgledati kao da pahulja ima 12 krakova.
Uloga temperature i vlažnosti
Oblik pahulje u velikoj meri određuju temperatura i, u manjoj meri, vlažnost vazduha. Prema opservacijama, pri oko 23°F (~-5°C) kristali rastu dugi i tanki, formirajući igličaste strukture, dok pri oko 5°F (~-15°C) isti kristali imaju tendenciju da se šire bočno i postaju tanke, pločaste forme. Sitne promene temperature ili vlage tokom same formacije mogu momentalno promeniti smer rasta — zbog toga nijedna pahulja ne prolazi identično putovanje.
Fotografije Alexeya Kljatova
Autora fotografija je Alexey Kljatov iz Moskve. On na svojoj veb-stranici ističe: "Moja strast je fotografisanje makro fotografija pravih snežnih pahulja. Prirodni snežni kristali, zbog svoje lepote, neverovatnih oblika, struktura, jedinstvenosti i beskrajne raznovrsnosti, predstavljaju jedan od najzanimljivijih motiva za makro fotografiju."
Kljatov objašnjava da često radi na balkonu svoje kuće — pahulje postavlja na staklenu površinu ili na crnu vunenu tkaninu i snima koristeći prirodno svetlo oblačnog neba. Takav pristup omogućava isticanje finih detalja koji traju samo trenutak.
Dok su ove pahulje kratkotrajne, zahvaljujući pažljivom oku i strpljenju fotografa možemo da zadržimo i proučavamo njihovu krhku složenost. Sledeći put kad zagledate pahulju na kaputu ili rukavu, zastanite i pogledajte njen mali, savršeni svet.
Pomozite nam da budemo bolji.




























