Novo otkriće iz Afar Rift-a u Etiopiji otkriva vrstu Australopithecus deyiremeda koja je živela pre oko 3,4 miliona godina, gotovo istovremeno sa „Lucy” (A. afarensis, ~3,2 miliona godina). Povezivanje vilica i zuba sa delimičnim „Burtele” stopalom pokazuje anatomske razlike — A. deyiremeda je verovatno i dalje penjala po drveću, dok su njihove ishrane bile različite. Nalaz podržava ideju da je evolucija ranih hominina bila razgranata, s više paralelnih vrsta koje su delile isto stanište.
Novo Otkriće Iz Etiopije Menja Priču O Poreklu: Otkriven Australopithecus deyiremeda

Naučnici koji ispituju fosile iz Afar Rift-a u Etiopiji otkrili su dokaze o postojanju vrste Australopithecus deyiremeda, koja je živela otprilike pre 3,4 miliona godina — gotovo u isto vreme kada i poznata „Lucy” (Australopithecus afarensis, stara oko 3,2 miliona godina). Ovo otkriće komplikuje dosadašnji prikaz ranih hominina i ukazuje na to da su u isto vreme na istom području mogle postojati više srodnih, ali različitih vrsta.
Šta su pronašli istraživači?
Tim je analizirao nove fosile vilica i zuba i povezao ih sa delimičnim stopalom pronađenim pre više od decenije, poznatim kao „Burtele foot”. Kombinacija ovih nalaza pokazuje da A. deyiremeda ima anatomske karakteristike koje se razlikuju od A. afarensis, što znači da nije bila samo regionalna varijanta Lucyne vrste.
Razlike u gradji i načinu života
Dok Lucy i njeni srodnici iz vrste A. afarensis pokazuju jasne adaptacije za efikasno dvonožno hodanje, oblik Burtele stopala sugeriše da je A. deyiremeda i dalje značajan deo vremena provodila penjući se po drveću. To govori o različitim prilagodbama na stanište i ponašanje među savremenim vrstama.
Ishrana i hemijska analiza
Hemijska analiza zubne gleđi ukazuje na razlike u ishrani: A. deyiremeda se, prema rezultatima, više oslanjala na mekše biljke, voće i lišće, dok je A. afarensis imala raznovrsniju ishranu koja je možda uključivala i tvrđu hranu. Ovi nalazi sugerišu da su vrste zauzimale različite ekološke niše kako bi smanjile međusobnu konkurenciju.
Širi evolucioni kontekst
Neki istraživači smatraju da A. deyiremeda može biti blisko povezana sa starijom vrstom Australopithecus anamensis. Ako se ta hipoteza potvrdi, to bi ukazivalo na to da se ranih hominina razvijalo kao razgranat „žbun”, a ne kao jednostruka, linearna loza koja vodi do modernog čoveka.
Ovo otkriće transformiše sliku istočne Afrike pre oko 3,5 miliona godina — pejzaž je bio naseljen različitim homininskim vrstama koje su paralelno istraživale različite načine prilagođavanja i preživljavanja.
Iako mnogi i dalje smatraju Lucy ključnim pretkom modernih ljudi, postaje jasno da priča o poreklu čoveka uključuje više aktera i složeniju evoluciju nego što se ranije mislilo. Dalja iskopavanja i analize biće ključni za razjašnjavanje odnosa između ovih vrsta.
Šta sledi? Svaki novi fosil iz Afar Rift-a može promeniti trenutno razumevanje ranih hominina. Nove analize, datovanja i poređenja sa drugim nalazištima pomoći će naučnicima da preciznije rekonstruišu ko je bio ko u tom razdoblju i kako su vrste međusobno povezane.
Pomozite nam da budemo bolji.




























