U sistemu J1218/1219+1035, na ~1,2 milijarde sv. godina, otkriven je retki trostruki sudar galaksija u kojem su sva tri centralna supermasivna crna uopstva aktivna i radio‑sjajna. Dve galaksije su razdvojene oko 74.000 svetlosnih godina, a treća je na ~316.000 sv. godina i povezana je gasnim repom. Otkriće, prvi potvrđeni slučaj trostrukog radio‑AGN u bliskom Univerzumu, ističe važnost multiwavelength posmatranja za razumevanje rasta galaksija i crnih rupa.
Tri Supermasivne Crne Rupe U Retkom Trostrukom Sudaru: Sistem J1218/1219+1035

Na udaljenosti od oko 1,2 milijarde svetlosnih godina otkriven je izuzetno retki trostruki sudar galaksija u sistemu J1218/1219+1035. Umesto uobičajenih parova, tri galaksije se postepeno stapaju, a sve tri centralne supermasivne crne rupe su aktivne i sjajne u radio‑talasima.
Šta su istraživači otkrili?
Sistem je prvo identifikovan u podacima sa Wide‑field Infrared Survey Explorer (WISE) teleskopa, gde je izgledao kao standardno preklapajuće spajanje dve galaksije. Međutim, detaljnija višefrekventna posmatranja otkrila su treću galaksiju sa radio‑sjajnim aktivnim galaktičkim nukleusom (AGN), povezanom gasnim repom s preostalim dvojcem.
Dve od galaksija nalaze se na međusobnoj udaljenosti od približno 74.000 svetlosnih godina, dok je treća udaljena oko 316.000 svetlosnih godina, ali jasno povezana plinskim mostom koji sugeriše dinamičku interakciju.
Zašto je ovo važno?
Trostruki susreti galaksija su mnogo ređi od dvostrukih i predstavljaju jedinstvene prirodne laboratorije za proučavanje rasta galaksija i njihovih supermasivnih crnih rupa. Posebno je značajno što su sva tri AGN radio‑sjajna i aktivno ispaljuju mlazove: to omogućava direktno proučavanje međusobnog uticaja spajanja i aktivacije galaktičkih jedara.
“Trostruke aktivne galaksije su izuzetno retke, a uočiti jednu usred spajanja daje nam direktan uvid u to kako masivne galaksije i njihove crne rupe rastu zajedno,” kaže astrofizičarka Emma Schwartzman iz US Naval Research Laboratory. “Posmatranjem da su sve tri crne rupe radio‑sjajne i da pokreću mlazove, prebacili smo trostruke radio AGN iz teorije u stvarnost.”
Autori rada naglašavaju da otkriće ističe važnost kombinovanih, multiwavelength strategija (infracrveni, radio, optički i rendgenski opseg) za pronalaženje ovakvih retkih sistema. Dalja posmatranja biće usmerena na praćenje dinamike plina, pokreta galaksija i razvoja mlazova kako bi se bolje razumeli procesi koji aktiviraju AGN tokom spajanja.
Rezultati su objavljeni u časopisu The Astrophysical Journal Letters.
Pomozite nam da budemo bolji.




























