Grupa ministara spoljnih poslova iz Katara, Egipta, Jordana, Saudijske Arabije, UAE, Turske, Pakistana i Indonezije pozvala je Izrael da odmah omogući neometan ulazak humanitarne pomoći u Pojas Gaze, gde su zimske oluje i poplave dodatno ugrozile blizu 1,9 miliona raseljenih Palestinaca. U saopštenju se ukazuje na poplave, urušavanja zgrada i niske temperature koje, u kombinaciji sa pothranjenošću, znatno povećavaju rizik po civile. Ministri zahtevaju neometan rad UN agencija i međunarodnih NVO, a osuda sledi i nakon zabrane rada 37 međunarodnih organizacija i izveštaja o velikom broju stradalih radnika pomoći.
Ministri Osam Zemalja Zahtijevaju Od Izraela Neometan Ulazak Pomoći U Gazu Dok Zima Pogađa Raseљene

Više zemalja iz Bliskog istoka i Azije pozvalo je Izrael da omogući „neodložno, potpuno i neometano" dopremanje humanitarne pomoći u Pojas Gaze, jer su zimske oluje i poplave dodatno pogoršale uslove života za već raseljeno stanovništvo.
U zajedničkoj izjavi u petak, ministri spoljnih poslova Katara, Egipta, Jordana, Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Turske, Pakistana i Indonezije upozorili su da su „pogoršani" uslovi u Gazi ostavili gotovo 1,9 miliona raseljenih Palestinaca u posebno ranjivom položaju.
„Poplavljeni kampovi, oštećeni šatori, urušavanje već oštećenih zgrada i izloženost niskim temperaturama u kombinaciji sa pothranjenošću značajno povećavaju rizik po živote civila.”
Ministri su zatražili od međunarodne zajednice da izvrši pritisak na Izrael, koga su nazvali okupacionom silom, da odmah ukine ograničenja za ulazak i distribuciju osnovnih potrepština — uključujući šatore, materijal za skloništa, medicinsku pomoć, čistu vodu, gorivo i sredstva za sanitarne uslove.
Prema sporazumu o prekidu vatre posredovanom od strane Sjedinjenih Država u oktobru, izraelske vlasti su se obavezale da će omogućiti prodor stotina kamiona pomoći u Gazu svakog dana. Međutim, izjave ministrâ i humanitarnih organizacija ukazuju da ta obećanja često nisu ispunjena, a isporuke ostaju ograničene uprkos pogoršanim zimskim uslovima i nedostatku adekvatnog skloništa i opreme.
Stotine hiljada palestinskih porodica pronašle su utočište u improvizovanim skloništima i prenatrpanim kampovima sa šatorima nakon što su im domovi uništeni tokom sukoba — što su u nekim izjavama učesnici i organizacije opisali kao katastrofu koja liči na genocid. Taj termin u javnim izjavama i medijskim izveštajima predstavlja političku i pravnu kvalifikaciju koju različite strane različito ocenjuju.
U proteklih nekoliko nedelja oštećene zgrade su se rušile zbog obilnih padavina i poplava, a zabeleženi su i smrtni slučajevi i slučajevi hipotermije među decom. Lokalni izvori i bolnice prijavljuju povrede i smrtne ishode povezane sa teškim vremenskim uslovima i nedostatkom zaštite.
Pored humanitarnih teškoća, izraelske bezbednosne snage su, prema izveštajima, nastavile borbene operacije: u petak je Nasser bolnica javila da je jedna osoba ubijena, a nekoliko ranjeno zapadno od Han Junisa. Izvor iz bolnice al-Šifa prijavio je da je dron pogodio šator u Bejt Lahiji, pri čemu su četiri osobe — uključujući ženu i dvoje dece — teško povređene.
Ministri u svojoj izjavi pohvalili su Ujedinjene nacije i humanitarne organizacije za nastavak pomoći „u izuzetno teškim i složenim okolnostima” i zahtevaju da UN agencije i međunarodne nevladine organizacije dobiju neometan, predvidiv i trajni pristup Gazi i okupiranoj Zapadnoj obali.
Ova osuda usledila je nakon što je Izrael pokrenuo zabranu rada za 37 međunarodnih nevladinih organizacija u Gazi i na Zapadnoj obali, navodeći da nisu ispunile nove zahteve za registraciju. Kritičari smatraju da ti zahtevi — koji uključuju dostavljanje detaljnih podataka o osoblju, finansiranju i aktivnostima — predstavljaju proizvoljno opterećenje i mogu ugroziti bezbednost lokalnih zaposlenih.
Prema podacima koje navodi Vlada Gaze, od početka sukoba u oktobru 2023. do sada je stradalo oko 500 radnika i volontera humanitarnih organizacija. Lekari bez granica (Médecins Sans Frontières) saopštili su da su 15 njihovih kolega ubijeni od iste prilike i ocenili da su zahtevi za spiskovima zaposlenih „skandalozno preterivanje” u kontekstu napada i pritisaka na medicinske i humanitarne radnike.
Međunarodne institucije i organizacije za ljudska prava nastavljaju da prate situaciju i pozivaju na hitno otvaranje humanitarnih koridora kako bi se ublažila humanitarna kriza pre dolaska još hladnijih dana.
Pomozite nam da budemo bolji.




























