Nova analiza pokazuje da je istopolno seksualno ponašanje dokumentovano kod oko 60 vrsta primata. Studija je obuhvatila 491 posmatranje i prijavila SSB u 59 slučajeva, od kojih je 23 zabeleženo više puta. Istopolna intima češća je kod vrsta koje žive u surovim staništima, kod dugovečnih i društveno složenih vrsta. Autori zaključuju da su u igri kompleksne interakcije genetskih i ekoloških faktora i upozoravaju na moguće pogrešne interpretacije nalaza u ljudskom društvenom kontekstu.
Studija: Istopolna Intima Zabeležena Kod Oko 60 Vrsta Primata — Šta To Govori O Evoluciji

Novo istraživanje pokazuje da je istopolno seksualno ponašanje dokumentovano kod približno 60 vrsta primata, među kojima su rhesus makaki, pavijani, čimpanze i vervet majmuni. Rad dodatno osvetljava moguće evolutivne i društvene uzroke istopolne intime u životinjskom svetu.
Autori navode da ovo otkriće potvrđuje kako homoseksualnost nije u suprotnosti sa prirodom i evolucijom. Iako su istopolna ponašanja zabeležena kod mnogih životinja, tačni genetski, ekološki i socijalni uzroci i dalje nisu u potpunosti razjašnjeni.
Prethodna istraživanja ukazuju na ulogu ekoloških faktora, životne istorije jedinke i društvene strukture populacije u izražavanju takvog ponašanja. Međutim, dosad je nedostajala široka komparativna analiza koja bi pratila obrasce preko većeg broja vrsta.
U novoj studiji autori su analizirali 491 zabeleženo posmatranje nečovekolikih primata i prijavili istopolnu intimu u 59 slučajeva, pri čemu je u 23 slučaja ponašanje zabeleženo više puta. Istopolna intima definisana je kao svako ponašanje jasno seksualne prirode usmereno ka jedinki istog pola — uključujući penjanja (mounting), genitalni kontakt, udvaranje, prikaze slične kopulaciji, pa čak i oralne seksualne radnje.
"Uključuje sva ponašanja čiji je cilj jasno seksualan," kaže autorka studije Chloe Coxshall, koja proučava ovakva ponašanja kod rhesus makaka.
"To mogu biti penjanja, pregled i stimulacija genitalija, pa čak i fellatio — sve što se obično smatra seksualnim ponašanjem između pripadnika istog pola," dodala je Coxshall u razgovoru za The Independent.
Istraživači su pronašli povezanost učestalosti istopolne intime sa nekoliko ekoloških i društvenih karakteristika: češće se javlja kod vrsta koje žive u surovim ili suvim staništima sa ograničenim resursima (npr. berberski/berber makaci), u područjima sa visokim rizikom od predacije (npr. vervet majmuni), kod vrsta sa velikim polnim dimorfizmom (npr. planinske gorile), kod dugovečnih vrsta (npr. čimpanze) i kod onih sa složenim društvenim strukturama i hijerarhijama (npr. pavijani).
Autori zaključuju da istopolno ponašanje verovatno proizilazi iz složene interakcije genetskih i ekoloških faktora, a ne iz jednog jednostavnog uzroka. U mnogim slučajevima ono može imati ulogu u oblikovanju društvenih odnosa — na primer u formiranju saveza, smanjenju tenzija ili olakšavanju komunikacije unutar grupe.
"Pre oko 1,5 miliona godina postojalo je više hominidnih vrsta koje su verovatno iskusile slične surove uslove. U takvim okolnostima, istopolno seksualno ponašanje moglo je biti iskazano na sličan način kao što ga mi dokumentujemo," izjavio je koautor Vincent Savolainen.
Ipak, naučnici ističu važnu distinkciju: kod modernih ljudi seksualna orijentacija uključuje i lični identitet i samopercepciju, što čini ljudsku situaciju složenijom od čisto bihevioralnih zapažanja kod životinja. Studija takođe naglašava da evolucione hipoteze "ni na koji način ne određuju validnost individualnih identiteta niti umanjuju njihovu intrinzičnu vrednost" i upozorava na moguće pogrešne interpretacije ili zloupotrebe nalaza.
Ovo istraživanje doprinosi razumevanju raznolikosti seksualnog ponašanja u prirodi i podstiče dalje multidisciplinarne studije — uključujući biologe, antropologe i psihologe — kako bi se bolje razjasnili uzroci i funkcije istopolne intime kod živih i izumrlih hominida.
Pomozite nam da budemo bolji.


































