Iranci su posle četiri i po dana ponovo mogli da pozovu inostranstvo. Svedoci iz Teherana opisuju pojačanu bezbednosnu prisutnost — policiju, Basidž i obaveštajne službe — kao i paljevinu banaka i razbijene bankomate. HRANA navodi najmanje 646 poginulih i preko 10.700 privedenih, dok su internet i poruke i dalje ograničeni, što otežava nezavisnu verifikaciju. Predsednik SAD najavio je carine od 25% za zemlje koje trguju s Iranom.
Prvi pozivi iz Irana posle četiri i po dana: Teheran pod pojačanom bezbednošću i razaranjima

Iranci su u utorak prvi put posle četiri i po dana mogli da telefoniraju u inostranstvo mobilnim mrežama, nakon što su vlasti prekinule komunikacije tokom oštre represije nad protestima koju aktivisti povezuju s bar 646 poginulih.
Šta su rekli svedoci
Više ljudi iz Teherana javilo se reporteru Associated Pressa, iako AP-ova kancelarija u Dubaiju nije uspela da uzvrati pozive. Sagovornici su rekli da su SMS poruke i dalje bile blokirane, a internet je omogućavao pristup samo državnim — odnosno lokalno odobrenim — sajtovima, dok je veza sa inostranim sajtovima bila prekinuta.
Svedoci su dali kratak uvid u stanje na ulicama iranske prestonice tokom četiri i po dana dok su građani bili odsječeni od spoljnog sveta. Opisali su snažnu bezbednosnu prisutnost u centralnom Teheranu: protivneredne policijske jedinice u šlemovima i pancirima sa pendrekama, štitovima, sačmaricama i bacačima suzavca, pripadnici dobrovoljačkog Basidža sa oružjem i pendrekama, kao i službenici u civilu za koje su svedoci rekli da pripadaju državnim obaveštajnim ili bezbednosnim službama.
Tokom nemira, prema svedočenjima, nekoliko banaka i državnih kancelarija je zapaljeno, a bankomati su razbijeni, što je otežavalo finansijske transakcije u uslovima s ograničenim internetom. Prodavnice su uglavnom bile otvorene, ali je promet bio slab. Teheranski Veliki bazar, mesto gde su protesti počeli 28. decembra, trebalo je da se otvori uz naređenje sigurnosnih snaga, rekli su neki trgovci — što iranski državni mediji nisu potvrdili.
Svedoci su govorili pod uslovom anonimnosti iz straha od odmazde.
Diplomatija i reakcije SAD
Iranske vlasti tvrde da su nastavile komunikaciju sa američkim izaslanikom Steveom Witkoffom. Iranski ministar spoljnih poslova Abbas Araghchi izjavio je da su kontakti "nastavljeni pre i posle protesta i i dalje traju", ali je dodao da su predlozi i pretnje iz Vašingtona "nekompatibilni" s iranskom pozicijom.
Portparolka Bele kuće Karoline Leavitt rekla je da javna retorika Irana odstupa od poruka koje su američkoj administraciji pristizale u privatnim kanalima i da predsednik razmatra te poruke, uz upozorenje da je spreman na vojne opcije ako bude potrebno.
Američke sankcije i stanje privedenih
Predsednik SAD Donald Trump objavio je da će zemlje koje trguju s Iranom suočiti s carinama od 25 odsto. U objavi na društvenim mrežama naveo je da su mere "stupile na snagu odmah" i predstavio ih kao pritisak zbog represije nad demonstrantima. Među zemljama koje posluju s Teheranom su Brazil, Kina, Rusija, Turska i Ujedinjeni Arapski Emirati.
U.S.-based Human Rights Activists News Agency (HRANA) izvestila je da je tokom dve nedelje protesta privedeno više od 10.700 osoba, i navela ukupan broj poginulih od 646: 512 demonstranata i 134 pripadnika snaga bezbednosti. Zbog prekida interneta, Associated Press i druge agencije nisu mogle nezavisno da potvrde te brojke, a iranska vlada nije objavila zvanične podatke o žrtvama.
Zaključak
Sa ograničenim pristupom informacijama iz samog Irana, slike o obimu nemira i tačnim posledicama ostaju teško proverljive. Pozivi iz Teherana su dali tek fragmente informacija — o pojačanoj prisutnosti snaga bezbednosti, oštećenjima i strahu među građanima — dok se diplomatske i ekonomske tenzije između Irana i SAD nastavljaju.
Pomozite nam da budemo bolji.




























