Naučnici su u eksperimentu na devet rhesus majmuna pokazali da sat dnevne auditivne stimulacije na 40 Hz tokom sedam dana dovodi do porasta Aβ proteina u cerebrospinalnoj tečnosti za više od 200% — tumačenog kao uklanjanje toksičnih naslaga iz mozga. Efekat je ostao merljiv najmanje pet nedelja. Rezultati, objavljeni u časopisu PNAS, ukazuju na potencijal neinvazivne i jeftine terapije, ali su potrebna klinička ispitivanja kod ljudi.
40 Hz zvuk protiv Alzheimerove? Zvučna terapija u majmuna ubrzala izbacivanje toksičnih Aβ naslaga

Naučnici su pokazali da neinvazivna zvučna stimulacija mozga na frekvenciji od 40 Hz može pomoći u uklanjanju toksičnih proteina povezanih sa Alzheimerovom bolešću, prema eksperimentu izvedenom na starijim rhesus majmunima. Rezultati otvaraju mogućnost jednostavnije i jeftinije terapijske pristupe, ali su potrebna dodatna istraživanja pre primene kod ljudi.
Šta su istraživači uradili?
Istraživači sa Kineske akademije nauka testirali su auditivnu stimulaciju od 40 Hz na devet rhesus makaka starih 26–31 godinu, koji su razvili raširene, spontano nastale naslage amiloid-β (Aβ) u mozgu — karakterističan patološki nalaz za Alzheimerovu bolest.
Jedna grupa majmuna dobijala je po sat vremena auditivne stimulacije na 40 Hz svakog dana tokom sedam uzastopnih dana.
Ključni nalazi
Po završetku terapije, nivoi Aβ proteina u cerebrospinalnoj tečnosti (CSF) porasli su za više od 200% u odnosu na početne vrednosti (otprilike trostruko povećanje). Autori navode da je ovaj porast u CSF‑u tumačen kao znak da su toksične Aβ naslage iz mozga premeštene u CSF, gde je merenje pokazalo značajno povećanje, a efekat je ostao merljiv najmanje pet nedelja nakon prestanka stimulacije.
„Sedam dana stimulacije izazvalo je brzo povećanje Aβ u CSF‑u za više od 200 odsto,“ napisali su autori u radu objavljenom u časopisu PNAS.
Zašto je to važno? Rezultati se poklapaju sa ranijim nalazima u miševima i sugerišu da 40 Hz zvučna stimulacija može pospešiti čišćenje toksičnih Aβ proteina iz moždanog tkiva u CSF. Za razliku od skupih terapija monoklonskim antitelima, zvučna stimulacija je neinvazivna i potencijalno jeftina metoda — ali nije zamena za klinički dokazane tretmane dok se ne sprovedu ljudske studije.
Ograničenja i sledeći koraci
Važno je naglasiti da je ovo eksperimentalna studija na životinjama. Povećanje Aβ u CSF‑u tumači se kao pomeranje proteina iz mozga, ali to ne znači automatsko kliničko poboljšanje kod pacijenata sa Alzheimerovom bolešću. Potrebne su dodatne studije radi razumevanja mehanizma, optimalne doze i dužine stimulacije, kao i kliničkih ispitivanja sigurnosti i efikasnosti kod ljudi.
Zaključak: Istraživanje pruža obećavajuće dokaze da auditivna stimulacija na 40 Hz može dugoročno modulirati metabolizam Aβ u mozgu primata, ali primerak sa ljudi je neophodan pre nego što se metoda može preporučiti kao terapija.
Pomozite nam da budemo bolji.


































