2026. donosi niz istorijskih misija: novi širokopojasni teleskopi (NASA Roman, ESA PLATO, kineski Xuntian) počinju da mapiraju milijarde galaksija i traže egzoplanete, dok Artemis II vraća ljude oko Meseca prvi put od 1972. Paralelno, MMX i Chang'e 7 ciljaju na uzorke i vodu, a misija SMILE biće važna za razumevanje svemirskog vremena. Godina će objediniti naučnu saradnju i stratečko takmičenje u svemiru.
2026: Godina Velikih Prekretnica u Svemiru — Novi Teleskopi, Letovi Oko Meseca i Međunacionalna Saradnja

U 2026. očekuje nas niz istorijskih misija: astronauti će prvi put od Apola ponovo proleteti oko Meseca, snažni svemirski teleskopi počeće da mapiraju milijarde galaksija, a više zemalja lansiraće misije u potrazi za nastanjivim svetovima, vodom i tragovima nastanka Sunčevog sistema.
Svemirski teleskopi koji će menjati pogled na kosmos
U središtu naučnih napora nalazi se NASA-in Nancy Grace Roman Space Telescope. Izgradnja je završena u decembru u Goddard Space Flight Centeru, a ako sve prođe po planu, lansiranje je moguće već u jesen 2026. Roman se izdvaja svojim širokim vidnim poljem: njegova kamera od približno 300 megapiksela može snimiti oblasti neba oko 100× veće od Hubbleovog vidnog polja uz uporedivu oštrinu. Tokom petogodišnje primarne misije očekuje se otkriće preko 100.000 egzoplaneta, mapiranje milijardi galaksija i doprinos razumevanju tame materije i tame energije, komponenti koje čine oko 95% svemira. Roman nosi i koronograf — demonstrator tehnologije za direktno fotografisanje egzoplaneta — važan korak ka budućim teleskopima koji će tražiti znakove života.
Evropska svemirska agencija (ESA) planira lansiranje misije PLATO (PLAnetary Transits and Oscillations of stars) u decembru 2026. na raketi Ariane 6. PLATO će pratiti oko 200.000 zvezda sa nizom od 26 kamera, tražeći male stjenovite planete u nastanjivim zonama i određujući starost zvezda.
Kina planira lansiranje velikog astrofizičkog teleskopa Xuntian krajem 2026. Xuntian će snimati prostrane delove neba sa kvalitetom slike bliskom Hubbleu, ali sa vidnim poljem > 300× većim. Jedinstvenost misije leži u ko-orbitiranju sa kineskom stanicom Tiangong, što omogućava servisiranje i moguće produženje radnog veka teleskopa.
U kombinaciji sa zemaljskim Vera C. Rubin Observatory, koji će ponavljano skenirati južno nebo i beležiti promene u vremenu, Roman, PLATO i Xuntian će pružiti potpuno novu, dinamičnu kartu svemira.
Ljudska istraživanja: povratak izvan niske orbite
2026. donosi i važan iskorak u ljudskim misijama. Artemis II (NASA) priprema se za let koji bi mogao da počne već u aprilu 2026: desetodnevna misija sa četiri astronauta koja će proći oko Meseca i vratiti se na Zemlju — prvi put ljudi izvan niske Zemljine orbite od Apolla 17 (1972.).
Indija kroz program Gaganyaan planira seriju bezposadnih testova 2026. kao korak ka samostalnom slanju ljudi u svemir. Ako uspe, Indija će postati četvrta država koja nezavisno ostvaruje ljudski let. Kina će nastaviti redovne posade ka svojoj stanici Tiangong dok razvija sposobnosti za buduće misije na Mesec.
Istovremeno, komercijalne letelice sve više preuzimaju logistiku niskih orbita, što NASA-i ostavlja više resursa za misije u duboki svemir.
Planetarne misije i tragovi vode
Japanova misija Martian Moons eXploration (MMX), planirana za lansiranje krajem 2026, putovaće do Marsa da detaljno prouči njegove mesece Fobos i Deimos i da prikupi uzorak sa Fobosa koji bi trebalo da stigne na Zemlju do 2031. Taj materijal može rasvetliti poreklo meseca i istoriju unutrašnjeg Sunčevog sistema.
Kina planira misiju Chang'e 7 sredinom 2026. ka južnom polu Meseca — regionu gde se veruje da postoje trajno zasenčeni krateri sa ledom. Misija uključuje orbiter, sletelicu, rover i mali letelicu-hopper koja može da istražuje takve kripte.
Solarne oluje, prostor oko Zemlje i međunarodna saradnja
2025. nas je podsetio koliko solarna aktivnost može uticati na Zemlju. Kao odgovor, u proleće 2026. planira se lansiranje misije SMILE (ESA + Kineska akademija nauka). SMILE će po prvi put snimati globalne slike kako Zemljino magnetno polje reaguje na solarni vetar — ključno za razumevanje i ublažavanje posledica svemirskog vremena na satelite, mreže i astronauta.
Uprkos geopolitičkim tenzijama i rastegnutom takmičenju (naročito SAD vs Kina u planovima vraćanja ljudi na Mesec), svemirska nauka ostaje visoko kolaborativna. Misije kao što su MMX i mnoge astronomske kampanje uključuju instrumente i saradnike iz više zemalja, a podaci se dele međunarodno.
Zaključak: 2026. bi mogla da postane prekretnica — godina u kojoj se kombinacija naprednih teleskopa, ambicioznih robotskih misija i povratka ljudi izvan niske orbite stapa u novu eru svemirskog istraživanja. Nebo će, istovremeno, ostati poligon i za saradnju i za rivalstvo.
Tekst je prilagođen i dopunjen na osnovu članka iz The Conversation (autor Grant Tremblay, finansiranje: NASA).
Pomozite nam da budemo bolji.




























