Novo istraživanje iz Atlantske prašume u Brazilu pokazuje da komarci sve češće biraju ljude kao izvor krvi — od 24 identifikovana uzorka 18 je poticalo od ljudi. Promenu ponašanja povezuju sa gubitkom staništa i smanjenjem broja prirodnih domaćina. Povećan kontakt ljudi i komaraca može pojačati rizik od prenošenja bolesti poput denga, Zike i žute groznice, pa naučnici pozivaju na ciljani nadzor i očuvanje ekosistema.
Zašto se najopasnija životinja na svetu sve češće hrani ljudskom krvlju

Novo istraživanje iz Atlantske prašume u Brazilu pokazuje da su komarci u toj biodiverzitetom bogatoj regiji sve skloniji da se hrane ljudskom krvlju, čak i unutar zaštićenih rezervata. Naučnici upozoravaju da ovaj trend može povećati rizik od prenosa virusnih bolesti među ljudima.
Šta su istraživači uradili
Istraživači su sakupljali komarce u dve prirodne rezerve u saveznom delu Rio de Janeiroja. U laboratoriji su analizirali krv u ženki koje su nedavno sisale, koristeći DNK-sekvenciranje kako bi identifikovali vrste domaćina koje su bile izvor krvi.
Glavni nalazi
Od 1.714 proučavanih komaraca, 145 je imalo tragove nedavnog hranjenja, a iz 24 uzorka istraživači su uspeli da identifikuju izvor krvi. Od tih 24 uzorka, 18 je poticalo od ljudi, dok su ostali poticali od šest ptica, jednog vodozemca, jednog psa i jednog miša. Neki uzorci su pokazali mešovite obroke iz više vrsta.
«Vrste komaraca koje smo ulovili u ostacima Atlantske prašume pokazuju jasnu sklonost ka hranjenju ljudima», rekao je Jeronimo Alencar sa Instituta Oswaldo Cruz u Rio de Janeiru.
«U okolini sa velikom raznolikošću potencijalnih kičmenjačkih domaćina, preferencija prema ljudima znatno povećava rizik od prenosa patogena», dodao je Sergio Machado sa Saveznog univerziteta u Rio de Janeiru.
Zašto se to dešava
Istraživači povezuju promenu ponašanja komaraca sa gubitkom staništa i krčenjem šuma: kako nestaju prirodni domaćini, komarci su prisiljeni da traže alternative, a ljudi postaju najrasprostranjeniji i najpristupačniji izvor krvi.
Zdravstveni rizici i ograničenja studije
Komarci u Atlantskoj prašumi mogu prenositi viruse koji izazivaju žutu groznicu, dengu, chikungunyu, Ziku, Mayaro i Sabiá. Povećan kontakt između ljudi i komaraca može učiniti izbijanja ovih bolesti verovatnijim. Ipak, studija ima ograničenja: manje od 7% uhvaćenih komaraca imalo je tragove nedavnog hranjenja, a izvor krvi je uspešno identifikovan u oko 38% tih slučajeva. Mešoviti uzorci krvi bili su posebno teški za analizu, što ukazuje na potrebu za detaljnijim i obimnijim istraživanjima.
Preporuke
Istraživači ističu da saznanje o preferenciji komaraca prema ljudima treba da posluži kao upozorenje za pojačan nadzor i ciljane preventivne mere, ali i za dugoročne strategije koje uključuju očuvanje i obnavljanje prirodnih staništa kako bi se smanjio kontakt ljudi i insektnih vektora.
Pomozite nam da budemo bolji.




























