Međunarodni podaci potvrđuju da je 2025. bila treća najtoplija godina zabeležena u istoriji, a poslednjih 11 godina su najtoplije zabeležene. Pew Research Center otkriva duboku partizansku podelu u poverenju Amerikanaca u naučnike — demokrate su znatno zabrinutije da SAD zaostaju, dok su republikanci manje zabrinuti. Stručnjaci upozoravaju da su hitne međunarodne akcije i očuvanje naučnih kapaciteta ključni za odgovor na klimatsku krizu.
Zemlja Se Sve Više Zagreva: 2025. Treća Najtoplija Godina Dok Poverenje Amerikanaca U Nauku Opada

Međunarodne agencije su potvrdile da je 2025. bila treća najtoplija godina u zabeleženoj istoriji, dok novo istraživanje pokazuje da su Amerikanci duboko podeljeni oko uloge nauke u društvu i poverenja u naučnike.
Globalno zagrevanje: podaci i značenje
U zajedničkom saopštenju osam međunarodnih organizacija, među kojima su NOAA, NASA i evropska služba Copernicus, navodi se da je 2025. bila treća najtoplija godina ikada zabeležena, gotovo izjednačena sa 2023. i odmah iza 2024. — godine za koju mnoge agencije smatraju najtoplijom do sada. Copernicus ističe da su poslednjih 11 godina bile 11 najtoplijih u istoriji merenja.
Izveštaji ukazuju da se globalne temperature kreću opasno blizu granica postavljenih Pariškim sporazumom i da je svet na putu da dostigne ili premaši ciljne vrednosti ranije nego što se očekivalo. Stručnjaci upozoravaju na povećanje učestalosti i intenziteta ekstremnih vremenskih pojava — toplotnih talasa, požara i poplava — kao neposrednu posledicu zagrevanja.
Poverenje u nauku: duboke partizanske podele
Nezavisni izveštaj Pew Research Center-a, objavljen u oktobru, pokazuje oštar ideološki raskor među Amerikancima: 65% demokrata smatra da SAD zaostaju u naučnim dostignućima, dok to misli samo 32% republikanca. Anketa je obuhvatila 5.111 odraslih ispitanika u SAD.
Pew takođe konstatuje da su razlike u poverenju u naučnike i u proceni doprinosa nauke društvu značajno porasle nakon pandemije COVID-19 — republikanski birači su u proseku postali manje skloni da veruju naučnicima i manje veruju da nauka ima uglavnom pozitivan uticaj, dok su stavovi demokrata ostali uglavnom nepromenjeni.
Federalna politika i institucije
Izveštaj beleži promene u federalnoj politici prema nauci tokom aktuelne administracije, uključujući smanjenja budžeta, otpuštanja ili preraspodele kadrova i pomeranje prioriteta dalje od klimatskih istraživanja. Navodi se i da su neke baze podataka i programi preraspoređivani ili ugašeni, što je izazvalo kritike javnosti i naučne zajednice.
Reakcije stručnjaka
"Ovo je deo šireg trenda politicizacije nauke," rekao je Zeke Hausfather iz Berkeley Earth-a, ukazujući na pitanja poput vakcina i klimatskih promena. On i drugi stručnjaci upozoravaju da ekonomske i političke odluke — kao što su podrška fosilnim gorivima ili povlačenje iz međunarodnih sporazuma — utiču na međunarodnu konkurentnost u tehnologijama čiste energije.
Carlos Martinez iz Union of Concerned Scientists nazvao je podatke "neoborivim dokazom klimatske krize", dok predstavnici međunarodnih meteoroloških i klimatskih organizacija naglašavaju važnost saradnje i otvorenih, pouzdanih podataka za globalnu prilagodbu i ublažavanje posledica.
Stanje u SAD
NOAA procenjuje da su kontinentalne Sjedinjene Države doživele četvrtu najtopliju godinu u 131-godišnjem zapisu, pri čemu su Utah i Nevada zabeležile svoje najtoplije godine. Izveštaj napominje i optužbe da su neki federalni podaci i programi bili uskraćeni ili reorganizovani, što je izazvalo zabrinutost o transparentnosti i dostupnosti klimatskih informacija.
Zaključak: Kombinacija novih temperaturnih rekorda i rastućih političkih podela oko nauke ukazuje na to da su klimatološki izazovi sada i politički izazov. Stručnjaci pozivaju na hitnu međunarodnu saradnju, dosledno praćenje podataka i očuvanje federalnih naučnih kapaciteta.
Izvor: prilagođeno iz izveštaja Los Angeles Times i podataka međunarodnih klimatskih agencija (prevedeno i uređeno).
Pomozite nam da budemo bolji.




























