Al Jazeera je mapirala deset država sa najviše prekomornih teritorija, koje služe strateškim, ekonomskim i istorijskim ciljevima. Najviše teritorija imaju Ujedinjeno Kraljevstvo (14) i Francuska (13), dok Sjedinjene Države upravljaju s pet stalno naseljenih i devet uglavnom nenaseljenih oblasti. Izjava Donalda Trumpa o Grenlandu ponovo je istakla geopolitički značaj tih teritorija. Stepen autonomije varira — od potpuno integrisanih regiona do samoupravnih i nenastanjenih istraživačkih zona.
Mapa: 10 država Sa Najviše Prekomornih Teritorija — Ko Upravljа Ostrvima I Zašto

Govoreći u Davosu na Svetskom ekonomskom forumu, američki predsednik Donald Trump rekao je da SAD trebaju "vlasništvo" nad Grenlandom, ali je naglasio da "neće upotrebiti silu". Grenland je samoupravna teritorija koja je deo Kraljevine Danske, a izjava je ponovo otvorila širi međunarodni i geopolitički interes za prekomorne teritorije.
Prekomorne teritorije postoje iz različitih razloga — strateških, vojnih, istorijskih, ekonomskih i ekoloških. Mnoge su nasledstvo kolonijalnih imperija; neke su potpuno integrisane u matične države, dok druge imaju visoku meru autonomije ili posebne međunarodne statuse.
Pregled: Ko Drži Najviše Teritorija
Medijska kuća Al Jazeera izradila je mapu deset država sa najviše prekomornih teritorija. U nastavku su poboljšani i sažeti podaci za svaku od njih, uz napomene o stepenu autonomije i ključnim sporovima.
Ujedinjeno Kraljevstvo
UK upravlja sa 14 prekomornih teritorija raspoređenih po Atlantiku, Karibima, Pacifiku i polarnim regionima. Pored njih, postoje i tri Krunske zavisnosti (Crown Dependencies) koje nisu bile kolonije i imaju poseban pravni status.
- Naseljene teritorije: Anguilla, Bermuda, Britanska Devičanska Ostrva, Kajmanska Ostrva, Falklandska ostrva (Malvine), Gibraltar, Montserrat.
- Manje naseljene i nenastanjene: British Antarctic Territory, British Indian Ocean Territory (uključujući arhipelag Chagos — UK je odlučila da vrati suverenitet Mauricijusu nakon višedecenijskog spora), Pitcairn, South Georgia i South Sandwich Islands, baze Akrotiri i Dhekelia na Kipru.
- Krunske zavisnosti: Jersey, Guernsey i Isle of Man (posebni poreski i pravni režimi).
Sjedinjene Države
SAD imaju pet stalno naseljenih terotorija i grupu uglavnom nenaseljenih ostrva u Pacifiku i Karibima.
- Naseljene teritorije: Puerto Rico, Guam, US Virgin Islands, American Samoa, Northern Mariana Islands.
- US Minor Outlying Islands (uglavnom nenastanjene): Baker Island, Howland Island, Jarvis Island, Johnston Atoll, Kingman Reef, Midway Atoll, Navassa Island, Palmyra Atoll i Wake Island — često korišćene u vojne i strateške svrhe.
Francuska
Francuska ima 13 prekomornih teritorija sa različitim statusima: neke su u potpunosti integrisane u Republiku, dok druge uživaju širok spektar autonomije kao prekomorni kolektivi.
- Potpuno integrisane regije: French Guiana, Guadeloupe, Martinique, Mayotte, Réunion — imaju predstavnike u francuskom parlamentu i koriste evro. French Guiana je domaćin Guiana Space Centre.
- Autonomije i kolektivi: French Polynesia, New Caledonia, Saint-Pierre i Miquelon, Wallis i Futuna, Saint Martin, Saint Barthélemy, Clipperton Island.
- Francuska Southern and Antarctic Lands: nenastanjene baze za naučna istraživanja; nad njima postoje teritorijalni sporovi sa Mauricijusom, Madagaskarom i Komorima.
Australija
Australija ima sedam prekomornih teritorija, od kojih su tri naseljene.
- Naseljene: Norfolk Island, Christmas Island, Cocos (Keeling) Islands — stanovnici su australijski državljani.
- Nenastanjene ili malo nastanjene: Heard Island and McDonald Islands, Ashmore and Cartier Islands, Coral Sea Islands Territory, Australian Antarctic Territory — uglavnom za nauku i upravljanje pomorskom jurisdikcijom.
Holandija
Holandija poseduje šest teritorija u Karibima koje su podeljene između konstitutivnih država i direktno upravljanih ostrva.
- Konstitutivne zemlje: Aruba, Curaçao, Sint Maarten (sopstveni parlamenti i vlade).
- BES ostrva (direktna administracija Haaga): Bonaire, Sint Eustatius, Saba — koriste se kao javne opštine unutar Kraljevine Nizozemske.
Norveška
Norveška ima pet teritorija na Arktiku i Antarktiku.
- Arktik: Svalbard (poseban međunarodni status prema Sporazumu iz 1920), Jan Mayen (nenastanjeno, meteorološka i pomorska stanica).
- Antarktik i subantarktička ostrva: Bouvet Island, Peter I Island, Queen Maud Land (antarktičke oblasti korišćene za naučna istraživanja).
Nova Zelandija
Nova Zelandija ima dve države u slobodnoj asocijaciji, jednu zavisnu teritoriju i antarktičko polaganje prava.
- Free Association: Cook Islands i Niue — samoupravne države u slobodnoj asocijaciji sa Novim Zelandom.
- Non‑Self‑Governing: Tokelau (UN ga vodi kao teritoriju sa ograničenom samoupravošću).
- Antarktik: Ross Dependency (territorialna pretenzija zamrznuta je Antarktičkim sporazumom iz 1959).
Kraljevina Danska
Danska ima dve velike samoupravne teritorije:
- Greenland (Grenland): bogat mineralnim resursima i predmet geopolitičkog interesa; Danska i Grenland ponavljaju da nije na prodaju.
- Faroe Islands (Farski Otoci): imaju širok stepen samouprave i sopstvene institucije.
Kina
Kina nema prekomorne teritorije u klasičnom kolonijalnom smislu, ali ima specijalne administrativne zone i teritorijalne zahteve:
- Specijalne administrativne regije: Hong Kong i Macau — visoka mera autonomije u ekonomiji i pravnom sistemu ("Jedna država, dva sistema").
- Taiwan: funkcioniše kao samoupravna teritorija sa sopstvenim režimom; Peking ga smatra svojom provincijom i ne isključuje upotrebu sile.
Portugal
Portugal poseduje dve autonomne regije u Atlantiku:
- Azori: arhipelag od devet ostrva sa regionalnom vladom i oko 245.000 stanovnika; 2025. je odobrena petogodišnja licenca za rad svemirske luke na ostrvu Santa Maria.
- Madeira: autonomna regija sa oko 260.000 stanovnika, poznata po turizmu i istoriji.
Zaključak
Prekomorne teritorije danas imaju raznolike funkcije — od vojnih baza i strateških lokacija, preko ekonomske i pravne integracije, do naučnih i ekoloških rezervata. Stepen autonomije značajno varira: neke teritorije su potpuna sastavna područja matične države, dok druge uživaju široku samoupravu ili međunarodno priznat poseban status. Izjava o Grenlandu pokazuje koliko takve teritorije i dalje mogu biti predmet međunarodnih rasprava i interesovanja.
Izvor: Al Jazeera (mapa i analiza prekomornih teritorija)
Pomozite nam da budemo bolji.


























