Ruski napadi na energetsku mrežu ostavili su Kijev bez pouzdanog grejanja u trenutku izrazito niskih temperatura. Građani se greju u zagrejanim železničkim vagonima, municipalnim šatorima i azilima za životinje, a više od 1.000 ljudi hospitalizovano je zbog smrzotina i hipotermije od kraja decembra. Gradonačelnik je pozvao na evakuacije, više od pola miliona ljudi je napustilo prestonicu, a UN je osudio posledice udara po civile.
Smrznuti Kijev: Građani se greju u vozovima, šatorima i azilima dok napadi ruše energetsku mrežu

Stanovnici ukrajinske prestonice Kijev traže toplotu gde god mogu dok se suočavaju sa višednevnim ruskim napadima na energetsku infrastrukturu u vreme izrazitih niskih temperatura.
Stariji ljudi sede u zagrejanim železničkim vagonima, porodice iz hladnih stanova okupljaju se u zagrejanim šatorima na ulici, a skloništa za životinje pokušavaju da spasu mačke i druge životinje uz pomoć flaša sa toplom vodom i USB grejača.
Gde se ljudi greju
Grad je otvorio tzv. „tačke neuništivosti” — punktove gde građani mogu da dobiju struju, grejanje i tople obroke. Mnogi tokom dana i noći posećuju i zagrejane železničke vagone: osoblje tamo deli čaj, kafu, kekse i vodu, održava ložište i omogućava pristup punjačima, mikrotalasnim pećima i satelitskom internetu.
„Struja u našem bloku uglavnom dolazi noću otkako je bio poslednji masovni udar. Grejanje nam je na struju i u stanu je oko 5–7°C — nije humano živeti tako sa malim detetom”, rekla je advokatica Daria Grečanova, koju je AFP zatekao u jednom od šatora.
Posledice za ljude i životinje
Vlasti upozoravaju da se situacija može pogoršati ako niske temperature potraju. Prema podacima Ministarstva zdravlja, više od 1.000 ljudi hospitalizovano je zbog smrzotina i hipotermije od kraja decembra. Istovremeno, azili i volonteri na terenu koriste sve dostupne resurse da spasu napuštene i evakuisane životinje.
Na jednom kijevskom azilu, volonterka Kateryna Rimaruk opisala je kako greju mačke flašama sa toplom vodom i grejnim ulošcima, jer je ono što mogu da pruže i dalje toplije od boravka napolju.
Evakuacije i međunarodne reakcije
Gradonačelnik Vitali Kličko uputio je ranije u januaru apel za evakuaciju, nakon čega je, kako je naveo, više od pola miliona ljudi napustilo prestonicu. Rusija tvrdi da pogađa energetsku infrastrukturu zato što ona navodno snabdeva ukrajinski „vojno-industrijski kompleks”, dok Kijev i mnoge međunarodne institucije te napade opisuju kao ciljane udare koji pogađaju civilno stanovništvo.
Visoki komesar UN za ljudska prava Volker Turk upozorio je da civili snose najveći teret napada i pozvao Rusiju da prekine udare, navodeći da je došlo do kršenja pravila ratovanja.
Humanitarne potrebe rastu: pored hitne pomoći za izbeglice, potrebni su topli obroci, grejna oprema, lekarska pomoć i obnavljanje kritične infrastrukture kako bi se smanjile posledice na civile tokom hladnog talasa.
Pomozite nam da budemo bolji.




























